Očekuje se da se učesnici samita saglasiti da mora biti nastavljen proces ratifikacije ovog ugovora u nacionalnim parlamentima 27 država članica usprkos rezultatu irskog referenduma.
Uoči skupa u Bruxellesu dopisnik BBC-a javlja da će se čelnici „dvadesetsedmorice“ vjerovatno do kraja godine uzdržati od iznošenja konkretnog prijedloga o načinu da se izađe iz krize nastale nakon irskog referendumskog "ne", različitog od slične krize iz 2005. godine.
Irski premijer Brian Cowen će imati dosta toga da objasni, ali niko ne očekuje da se nabrzinu riješi problem. Većina lidera EU-a može se saglasiti da za sada treba nastaviti ratifikaciju Lisabonskog ugovora i onda do sljedećeg samita u oktobru vidjeti dokle se stiglo.
Za razliku od stanja prije tri godine, kada je krizu u EU-u izazvalo francusko i holandsko odbacivanje evropskog ustava, Britanija ovaj put nije prekinula proces ratifikacije, već je ugovor odobren u oba parlamentarna doma.
To je, po ocjeni jedoga iskusnog diplomata u Bruxellesu, važna razlika koja bi možda mogla spasiti Ugovor koji se smatra nasljednikom odbačenog ustava EU-a.
Briselski dopisnik BBC-a kaže i da čelnici EU-a vjerovatno neće dozvoliti da glavna tema samita ostane u sjeni irskog referenduma i da će dosta pažnje posvetiti rastu cijena energije i hrane, zbog čega se štrajkuje širom Evrope i što je svakako doprinijelo irskom "ne" na referendumu prošlog petka.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je insistirao kako ovaj samit mora pokazati da neuspjeh, poput onoga u Irskoj, ne znači da je Evropa paralizirana.
Baroso je rekao da će EU podržati kratkoročne mjere za ublažavanje socijalnih posljedica rasta cijena, ali je upozorio da će nafta još dugo biti skupa i da se to pitanje mora rješavati dugoročnim planovima.
Briselski samit će podržati i planove o "istočnom partnerstvu" s Ukrajinom. Diplomati u Bruxellesu, međutim, kažu da je teško nastaviti s proširenjem Unije dok članice ne dođu do dogovora o tome kako da ta organizacija "dvadesetsedmorice" bolje funkcionira, s reformskim ugovorom ili bez njega.
Na samitu u Bruxellesu se očekuju i poruke lidera EU-a balkanskim zemljama.
Saradnik BBC-a u Bruxellesu izvještava o mogućim konkretnijim potezima kada je riječ o politici EU-a prema zapadnom Balkanu te da je slovensko predsjedništvo Unije saopćilo kako očekuje da će evropske vođe potvrditi odluke da se ostvari evropska perspektiva zapadnog Balkana, područja okruženog članicama EU-a.
Zato je potrebno, i to Ljubljana traži od ostalih partnera u Uniji, da ta regija ima potvrdu svoje evropske budućnosti i pomoć u provođenju reformi. Tu je posebno značajno, kako je rečeno, stvaranje mreže sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i ukidanje viznog režima sa svim državama regije.
Zbog irskog odbijanja Lisabonskog ugovora pojavile su se sumnje u moguće daljnje proširivanje Evropske unije na zapadni Balkan.
Tako je i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio da je za ulazak najprije Hrvatske, a potom i ostalih država regije, nužno imati ugovor iz Lisabona.
U nacrtu zaključaka zasjedanja šefova država ili vlada EU-a, u koji je imao uvida BBC, navodi se međutim da evropske vođe ponovo ističu svoju punu podršku evropskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana čim svaka od njih ispuni nužne uvjete.
U pripremljenom završnom dokumentu zasjedanja se kaže i da evropski lideri očekuju formiranje proevropske vlade u Beogradu. A onda je moguće i da se ubrza integracija Srbije u EU, uključujući dobijanje statusa kandidata za članstvo.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
