Da li je sukob šiita i sunita u Iraku političke ili vjerske prirode

Drugi, pak, sukob između iračkih sunita i šiita smatraju prvenstveno političkim sukobom, prenosi Glas Amerike.

Kada je riječ o teologiji, sunite i šiite više toga spaja nego što ih razdvaja. Povezuje ih sveta knjiga islama, Kur'an, manje-više sličan temelj vjere te praksa redovitog hodočašća u Meku. John Voll, profesor povijesti islama na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu, kaže da je sukob između iračkih šiita i sunita više političke prirode. Naime, suniti su od početka iračke državnosti dominirali zemljom, dok su šiiti bili podjarmljeni."Politički dominantna elita nikad u historiji nije diskriminiranoj manjini predala vlast na civiliziran način."

S ovim se objašnjenjem slaže i Marius Deeb, profesor Centra za međunarodne odnose na Univerzitetu Johns Hopkins, također u Washingtonu. "Stvarni konflikt je između pristaša Saddama Husseina i protivnika Saddama Husseina. No, na žalost, sukob je prerastao u sukob sunita – koji su bili bliski Saddamovu režimu – i šiita, koji su proiranski nastrojeni."

Smatra se da je vjerski sukob u Iraku dobio izraziti zamah u februaru prošle godine, kada su sunitski pobunjenici napali jedno šiitsko sveto mjesto, sjeverno od Bagdada. Širenje vjerskog nasilja objašnjava John Voll. "Simboli sunitske odnosno šiitske tradicije postali su simboli mobilizacije. Zbog toga je napad i uništenje šiitske Zlatne džamije u mjestu Samarra, u februaru prošle godine, bio tako značajan događaj. Nije to bila nekakva strateški ili ekonomski važna lokacija. No, Zlatna je džamija simbol šiitskog identiteta. Ako je uništite, to ukazuje na slab, ranjiv položaj iračkih šijita."

Za Saddama manjina, danas su šiiti dominantna grupa na vlasti. S Iranom ih vežu vrlo bliske veze – što brine Saudijsku Arabiju i Jordan, sunitske susjede Iraka. Jordanski kralj Abdullah upozorio je na stvaranje 'šiitskog polumjeseca', od Libana do Irana. Marius Deeb smatra pak da svijet najviše treba zabrinuti ne neki potencijalni 'šiitski polumjesec' već buđenje islamskog ekstremizma u svim oblicima. Što bi dvije struje islama, sunite i šiite, moglo pomiriti? John Voll smatra da bi to trebala biti obnova Iraka. 'Privredna obnova ograničit će privlačnost raznih ekstremnih grupa, na obje strane' - smatra ovaj profesor historije islama sa Univerziteta Georgetown.

Marius Deeb smatra da je također važno postići politički kompromis i sporazum o podjeli vlasti. Konačni cilj bi trebao biti jačanje osjećaja da su i suniti i šiiti građani jedne, iračke nacije - smatra Marius Deeb s Univerziteta Johns Hopkins.