Da li Arktik postaje nova najopasnija tačka: Rusi optužili NATO za provociranje rata pa proglasili "novu eru"

U autorskom tekstu objavljenom povodom najnovijih dešavanja na krajnjem sjeveru, Lavrov se osvrnuo na pojačano prisustvo snaga Sjevernoatlantske alijanse, s posebnim akcentom na misiju "Arctic Sentry" (Arktička straža) koja je pokrenuta u februaru ove godine.

"Takve vojne aktivnosti na krajnjem sjeveru predstavljaju direktnu prijetnju sigurnosti Rusije. Povećavaju se rizici od incidenata koji bi mogli pokrenuti oružanu konfrontaciju s potencijalno katastrofalnim posljedicama", poručio je Lavrov, ocijenivši vojne vježbe NATO-a u ovom regionu kao izrazito agresivne.

Upozorenja iz Moskve dolaze u trenutku kada države članice NATO-a pojačavaju svoje prisustvo na sjeveru kao odgovor na rat u Ukrajini koji je počeo 2022. godine. Među njima je i Norveška, koja je nedavno proširila svoju novoformiranu vojnu brigadu sa bazom na Arktiku.

S druge strane, Rusija upravo u ovom regionu ima svoje najveće vojno prisustvo, uključujući najopsežniju infrastrukturu i podmornice naoružane nuklearnim oružjem, smatrajući Arktik zonom od vitalnog nacionalnog interesa.

Lavrov je kritikovao i trenutno stanje Arktičkog vijeća, istaknuvši da je njegov rad faktički zamrznut od marta 2022. godine zbog bojkota zapadnih članica.

"NATO i druge zapadne zemlje ne kriju svoje prave motive, otvoreno deklarišući namjeru da Arktik pretvore u novi front za suprotstavljanje razvoju Rusije i njenih partnera", dodao je šef ruske diplomatije, naglasivši da Zapad gura Arktik prema potpunoj militarizaciji.

"Nova era" i okretanje Kini i Indiji

Ipak, Lavrov je istakao da, uprkos zapadnim sankcijama, Rusija započinje "novu eru arktičkog pomorstva". Kao historijski trenutak naveo je 19. august, kada je po prvi put jedan kontejnerski brod iz Kine stigao u rusku luku Murmansk preko Sjevernog morskog puta, koji postaje ključni tranzitni koridor ka Aziji.

Arktik čini najmanje 10 posto ruskog BDP-a i dom je za više od 2,5 miliona građana Rusije. Zbog toga Moskva ubrzano jača saradnju sa zemljama poput Kine, Indije i članicama BRICS-a.

Kako je pojasnio Lavrov, trenutno se vode pregovori s Pekingom o povećanju frekvencije kontejnerskog saobraćaja, dok indijske kompanije već učestvuju u eksploataciji prirodnih resursa u ovom rudama bogatom regionu. Zanimljivo je, prema njegovim riječima, da interes za arktičke projekte i dalje pokazuju Južna Koreja i Singapur, uprkos tome što zvanično učestvuju u zapadnim sankcijama protiv Moskve.

Na kraju, Lavrov je poručio da će Rusija nastaviti s razvojem Arktika, od industrijske infrastrukture i turizma do naučnih istraživanja i zaštite okoliša. Naglasio je da je Moskva spremna da obnovi punopravan rad Arktičkog vijeća ukoliko sve strane budu poštovale legitimne interese drugih, ali je jasno dao do znanja da će beskompromisno braniti svoje nacionalne interese od svih neprijateljskih akcija.