Samo dva dana pred glasanje na kojem Afganistanci treba da izaberu između aktuelnoga predsjednika Hamida Karzaija i još tridesetak kandidata, BBC je došao do dokaza da se glasovi birača prodaju i kupuju, kao i da se glasači podmićuju ne bi li glasali za određenog kandidata.
Više od 30 predsjedničkih kandidata obišlo je za posljednjih mjesec dana Afganistan uzduž i poprijeko. Držali su se govori, davala obećanja, manje-više, reklo bi se, sasvim obična predizborna kampanja.
BBC je, međutim, došao do dokaza da su ljudi iz izbornih štabova pojedinih kandidata pokušavali uticati na ishod glasanja. Nudili su mito, obećavali zaposlenja, čak su i kupovali "glasačke lične karte" – svojevrstan identifikacijski dokument koji građanima služi umjesto poziva za glasanje.
Nakon što je jednom saradniku BBC-a rečeno da postoje ljudi koji prodaju glasačke karte, odnosno pozive za glasanje, dopisnici ove medijske kuće su stupili s njima u kontakt.
Afganistanac koji pomaže izvještačima BBC-a otišao je u kuću navodnog preprodavca poziva za glasanje i predstavio se kao potencijalni kupac. Najprije je zatražio dokaz da su pozivi za glasanje koji su na prodaju autentični; dobio je sedam primjeraka, i svi su bili pravi. Zatim je BBC-u ponuđeno da kupi od 500 do 1000 tih poziva za glasanje po cijeni od 10 do 15 dolara po pozivu.
Producent BBC-a u Afganistanu – Bilal objasnio je kako ti pozivi za glasanje mogu da se zloupotrijebe na glasanju u četvrtak: "Recimo da imate hiljadu ovih poziva, i imate osobu koja radi za vas na samome biračkom mjestu. Vi toj osobi date hiljadu prethodno kupljenih poziva za glasanje, a ona vama da hiljadu glasačkih listića, na kojima potom možete da zaokružite ime i redni broj kandidata za kojeg želite da pobijedi", kazao je Bilal.
Izvještači BBC-a su vratili preprodavcu sve pozive za glasanje koje im je nudio da kupe. Neki od onih koji su pozive preprodavali su i uhapšeni.
U Afganistanu postoji Fondacija za slobodne i fer izbore – nezavisno tijelo koje ispituje eventualne izborne nepravilnosti. Službenica Fondacije Sheharzad Akbar kaže da oni nisu mogli ispitati kakv je stanje u svakoj oblasti, odnosno baš u svakom selu.
"Situacija bi mogla biti mnogo gora. Recimo, otkrili smo nepravilnosti u vezi s višestrukom podjelom poziva za glasanje. Za neke slučajeve znamo, ali sam sigurna da ima i mnogo drugih za koje ne znamo", kaže ona za BBC.
Većina birača živi po selima, pa se zato pojedini predsjednički kandidati nadaju da će im se sreća osmjehnuti upravo u takvim sredinama – koje su zabačene i daleko od pažnje medija iz Kabula.
Hadži Džabar je jedan od seoskih starješina u pretežno ruralnoj pokrajini Baglan, koja se nalazi na sjeveroistoku Afganistana. Nekada je bio vojni zapovjednik, što znači da uživa veliki ugled među mještanima.
To znači da bi Džabar mogao odlučiti da li će selo glasati za ovoga ili onoga predsjedničkog kandidata; rekao nam je kako su njega i druge seoske starešine kontaktirali ljudi iz dva izborna štaba i da su im nudili novac.
"Ako bi jedan kandidat ponudio 10 hiljada dolara, drugi bi odmah udvostručio taj iznos. Treći bi ponudio čak i više – riječ je o vrlo unosnom poslu. Ne znam samo odakle im pare da plaćaju glasove", kaže on.
Što se zvaničnika sa Zapada tiče, oni priznaju da u izbornom procesu u Afganistanu ima nedostataka, da ima korupcije i apatije među biračima, kao i da će borbe između NATO-ovih snaga i talibana u pojedinim dijelovima zemlje onemogućiti neke birače da izađu na glasanje.
Britanski ambasador Mark Sedwill naglašava, međutim, da je, bez obzira na sve probleme, bolje da se izbori održe nego da ih uopće nema.
On kaže da je potrebno uzeti u obzir okolnosti pod kojima se održavaju izbori u Afganistanu, i da će ove godine glasanje biti bolje organizirano nego ranije te dodaje da će "svaki sljedeći put biti sve manje i manje nepravilnosti".
Prijenos prvog polufinala Eurosonga na RTS-u prekinut zbog dočeka predsjednika Kine
