Postojeći evropski zakon, tzv. Direktiva o eurovinjeti, omogućuje naplaćivanje cestarina samo za infrastrukturne troškove na glavnim prometnicama, a zagađenje okoliša iz toga je izričito isključeno.
Direktiva je u procesu revizije kako bi države članice mogle naplaćivati i te "vanjske" troškove.
Odbor za promet Evropskog parlamenta nije podržao naplaćivanje cestarina ovisno o emisiji CO2, zbog protivljenja zastupnika Evropske narodne stranke.
EPP je bio i protiv naplaćivanja troškova saobraćajnih gužvi kamionima, tvrdeći da su za gužve odgovorna i ostala vozila u saobraćaju.
Postignut je ipak kompromis koji će omogućiti državama članicama da uvedu cestarine za gužve, kao što je to učinjeno u Londonu, pod uslovom da one vrijede za sva vozila, a ne samo kamione.
Aktivisti za zaštitu okoliša protestvovali su protiv toga jer su po njihovim podacima kamioni odgovorni za 20 posto saobraćajnih gužvi, koje evropsko gospodarstvo koštaju 24 milijardi eura na godinu, iako čime samo tri posto vozila.
Nezadovoljan je i evropski željeznički sektor, koji smatra da bi se kamionima trebale naplaćivati cestarine za sve vanjske troškove, uključujući emisiju CO2 i prometne nesreće, a ne samo lokalno zagađenje zraka, buku i prometne gužve.
Neki sindikati upozorili su također da novi nameti ne bi smjeli biti jednaki za sve sudionike u saobraćaju.
Evropski zastupnici procjenjuju da će nove cestarine povećati ukupne troškove prevoza za oko tri posto.
Odbor za saobraćaj pozvao je također da se novac prikupljen novim cestarinama iskoristi za poboljšanje ekoloških standarda vozila i razvoj alternativne saobraćajne infrastrukture.
Osim toga, sadašnji zakon odnosi se samo na međunarodne prometnice koje povezuju države članice EU-a te vozila iznad 12 tona. Po novom prijedlogu, propisi bi se odnosili na sve ceste "kojima se odvija značajan dio međunarodnog prevoza roba", a do 2012., na vozila iznad 3,5 tone.
Sanela Jenkins uživa u Hrvatskoj, fanove oduševila fotkama u kupaćem kostimu
