Češki historičar otkrio nove detalje "najmisterioznijeg" pisma koje je napisao Masaryk: Bojali smo se banalnosti

Nakon 20 godina čekanja, koliko je pismo stajalo u arhivu, ono je danas konačno otvoreno, a Velek ističe kako su se bojali da će u njemu biti nekih banalnosti. Međutim, to nije bio slučaj.

"Pismo nije datirano, ali čini se da je napisan 1934. godine, kada je Masaryk bio paraliziran od svog prvog moždanog udara. Čak i tada je očekivao da neće preživjeti napad i da će umrijeti. Umro je tri godine kasnije, ali je već bio u vrlo lošem zdravstvenom stanju. Bio je paraliziran na jednoj strani tijela, nije mogao govoriti. Ubrzo nakon napada, ponovo je izabran za predsjednika. Imao je problema čak i s polaganjem predsjedničke zakletve. Počeo se pojavljivati ​​u javnosti s rukom koja mu je visila o zavoj jer je nije mogao kontrolirati", ističe historičar.

"Objašnjavam to time što je on imao osjećaj za realnost u Čehoslovačkoj. U njoj ih je bilo tri miliona, vrlo velika manjina. Štaviše, to je ekonomski vrlo jaka manjina. I što je najvažnije, to je dio stanovništva koji je društveno vrlo napredan i kulturan. A istovremeno ima veze sa susjednom Njemačkom. Masaryk je sve ovo uzeo u obzir, odnosno da je bilo potrebno postići neku vrstu sporazuma s Nijemcima. A Čehoslovačka je imala veliki dug prema sporazumu s Nijemcima", pojašnjava.

Pismo također otkriva i Masarykov humor.

Predsjednik Čehoslovačke

Misteriozno pismo iz Češke napokon je otvoreno: Šta sadrži jedna od posljednjih poruka Tomaša Masaryka

"Napisao je: 'Ljudi se boje smrti, ali to nije ništa čega bi se trebali bojati. Samo morate kupiti novu odjeću'. Možda je to pomalo pomalo pomalo smiješno, ali je jasno da je želio svečanu sahranu. Takav bi trebao biti šef države", ističe.

Dio pisma govori i o krađi, a tu se također spominju Nijemci. Masaryk ističe: "Nijemci imaju određenu iskrenost, ali kradu još više'.

"Čuli smo samo segment cijelog dokumenta. Masarykov moto je bio 0ne boj se i ne kradi0. Treba reći i da se u Češkoj oduvijek mnogo kralo. Na primjer, imamo statistiku o krivičnim djelima iz 19. stoljeća, gdje imovinski kriminal očigledno dominira u Češkoj, ali možda na štetu nasilnih aktivnosti, poput ubistva. Na primjer, austrijske zemlje su nas u tome pretekle", ističe historičar.

Na kraju, rekao je kako je Masarykovo pismo ujedno i moralna lekcija, te se posebno osvrnuo na rečenicu - "Ljudi vole biti glupi, ali im nemojte olakšavati stvari, svađajte se s njima".

"Postoji moralistički naglasak tipičan za njega. Postoji moralna lekcija - ne kradi i ne boj se - i kritika demokratije. Ona je ono što jeste, i nažalost je puna glupih, neobrazovanih ljudi, a političari moraju s tim raditi. Pitanje je da li se tome udovoljavati ili pokušati njegovati glupe i neobrazovane građane. I to je bezvremenska dimenzija Masarykovih posljednjih riječi", zaključio je.