List navodi kako je ruski premijer Vladimir Putin požurio priznati tek uspostavljenu prijelaznu vladu u Kirgistanu odlučno tvrdeći da Moskva nema nikakve veze s onim što se u toj zemlji posljednjih dana događalo.
No, dodaje autor članka u Guardianu, nije teško naći dokaze o umiješanosti Rusije koja regiju centralne Azije i dalje smatra sferom svoga utjecaja.
Putin je prošle godine dao kirgistanskom predsjedniku Bakijevu dvije milijarde dolara zajma očekujući da će potom uslijediti zatvaranje američke vojne baze u Kirgistanu, koja je od ključnog značaja za snabdijevanje NATO-ovih trupa u Afganistanu.
No do zatvaranja nije došlo, pa se očekuje, navodi Guardian, da će Rusija istu stvar tražiti i od nove vlade.
Rusi, Amerikanci i Kinezi natječu se ne bi li preuzeli kontrolu nad strateški važnim energetskim izvorima i tranzitnim putevima, dodaje se u tekstu.
Oslabljenom Kirgistanu bi međutim u trećem pokušaju da stane na noge nakon raspada Sovjetskog saveza pomoglo ako bi velike sile prestale da ga tretiraju kao poligon za svoje nadmetanje i ako ne bi iskorištavale politički vakuum, zaključuje Guardian.
