Pristajući na razgovor, Bildt, koji je u to vrijeme bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, poručio je Karadžićevom pravnom savjetniku da nije siguran u njegovu svrsishodnost, piše u petak u objavljenom podnesku odbrane.
Karadžić, koji je optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH, tvrdi da mu je u zamjenu za povlačenje iz javnog života, tadašnji američki izaslanik Richard Holbrooke zajamčio imunitet od suđenja pred Haškim sudom (ICTY).
Sudsko vijeće je, međutim, u odluci o jednom ranijem podnesku odbrane naznačilo da – čak i da sporazum s Holbrookeom postoji – navodni Karadžićev imunitet pred ICTY-em nema nikakvu važnost, te da bi samo mogao biti uzet u obzir pri eventualnom određivanju kazne.
Karadžićeva odbrana će u ponedjeljak 25. maja podnijeti ICTY-u zahtjev za obustavljanje postupka protiv Karadžića zasnovan na tvrdnji o navodnom imunitetu, prenijela je Beta.
Sporazum o Karadžićevom imunitetu postignut je – prema odbrani – na sastanku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića sa Holbrookeom 18. i 19. jula 1996. u Beogradu.
Teza Karadžićeve odbrane je da je Bildt u ljeto 1996. bio u svakodnevnom kontaktu s Holbrookeom, te da su "zajednički bili odgovorni da isposluju ostavku Karadžića" uoči prvih izbora poslije potpisivanja Dejtonskoga mirovnog sporazuma.
U pismu švedskog ambasadora u Holandiji, upućenom Karadžićevom pravnom savjetniku Peteru Robinsonu, navodi se, međutim, kako Bildt smatra da "Holbrooke nije imao ovlaštenja da određuje kakve bi odluke sud mogao donijeti, niti da odobri ikakvu amnestiju".
Bildt, kako je odbrani prenio švedski ambasador, "ne misli da tome može mnogo šta dodati", ali je spreman razgovarati s Karadžićevim savjetnikom.
Karadžićev savjetnik Robinson je od vlasti SAD-a zatražio dozvolu da o toj temi razgovara s američkim zvaničnicima Dougom Luteom i Johnom Feelyem, koji su sastanku Miloševića i Holbrookea u julu 1996. prisustvovali kao predstavnici Združenog generalštaba Oružanih snaga SAD-a i Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Sjedinjene Države su do sada omogućile Karadžićevoj odbrani da intervjuira tadašnje diplomate Phillipa Goldberga i Lawrencea Butlera, koji su također prisustvovali sastanku. Od vašingtonske administracije Karadžić je dobio i više dokumenata u vezi s tim susretom Miloševića i Holbrookea.
U ranije objavljenom podnesku odbrana je tvrdila i da se u jednom od tih dokumenta, diplomatskoj depeši koju je u Washington 22. jula 1996. godine uputio tadašnji ambasador SAD-a u BiH John Menzies, "potvrđuje" da je postignut sporazum o Karadžićevom imunitetu.
Karadžić od sudskog vijeća ICTY-a traži i da naredi Tužilaštvu da razjasni tvrdnju da nema nikakav prijepis razgovora koji je 1998. tadašnja glavna tužiteljica Louise Arbour vodila s američkim generalom Wesleyjem Clarkom, u to vrijeme zapovjednikom NATO-a u Evropi.
Pozivajući se na navod iz knjige Florence Hartmann, bivše glasnogovornice glavne tužiteljice Carle del Ponte, Karadžićeva odbrana tvrdi da je i general Clark u tom razgovoru posredno potvrdio da obećanje SAD-a štiti Karadžića od hapšenja.
Haško tužilaštvo je nekoliko puta saopćilo da nema nikakav dokument o tome razgovoru.
Bivši predsjednik RS-a optužen je za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 općina u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međunarodnih talaca.
Uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine i u Haag prebačen devet dana kasnije. Karadžić je u prvom pojavljivanju pred ICTY-em odbio da se izjasni o krivici, nakon čega je sudac Iain Bonomy u spis, u skladu s pravilima, uveo kako je optuženi izjavio da nije kriv.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
