"Na Dan sjećanja odajemo počast spomenu na žrtve jedne od najvećih tragedija 20. stoljeća, masovna ubistva i prisilni progon do 1,5 miliona Armena na kraju Otomanskog carstva", kazao je predsjednik Bush u saopćenju koje je objavila Bijela kuća.
"Pridružujem se armenskoj zajednici u Americi i diljem svijeta u obilježavanju te tragedije i tugovanju zbog gubitka toliko puno nevinih života", dodao je.
U svjetlu te "epske ljudske tragedije", Bush je pozvao na udvostručenje napora na promociji mira, tolerancije i poštivanja dostojanstva ljudskog života.
Bush ja kazao kako SAD pozdravlja "napore pojedinaca u Armeniji i Turskoj na poticanju pomirenja i mira, i zajednička nastojanja da se otvoreno ispita prošlost u traganju za zajedničkim razumijevanjem tih tragičnih događaja".
Također je pozvao na normalizaciju odnosa Armenije i Turske, te izrazio punu podršku armenskoj vladi.
Predsjednik Bush izbjegao je pokolj Armena nazivati genocidom, čemu se odlučno protivi ključni američki saveznik Turska, ali je govoreći o broju žrtava citirao armenske podatke o ubijenih 1,5 miliona ljudi, dok Ankara to minimizira na 250 do 500 hiljada.
Turska je u oktobru 2007. pozvala svog ambasadora u SAD-u na konsultacije, protestirajući zbog odluke Vanjskopolitičkog odbora Predstavničkog doma Kongresa da prihvati tekst rezolucije kojom se pokolj proglašava genocidom. Glasanje o rezoluciji kasnije je odgođeno.
Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi u srijedu je na komemoraciji u Kongresu podsjetila na tu "hrabru odluku" Vanjskopolitičkog odbora i njegovog pokojnog predsjednika Toma Lantosa, preživjelog iz holokausta.
"Danas obilježavamo 93. godišnjicu armenskog genocida i odajemo počast žrtvama i preživjelima", rekla je Pelosi, ističući da je genocid trajao od 1915. do 1923. godine i da je u njemu ubijeno više od 1,5 miliona ljudi a oko dva miliona je prisilno protjerano.
Više od 20 zemalja, prenosi Hina, službeno je otomanski pokolj nad Armenima proglasilo genocidom, među njima Belgija, Kanada, Poljska, Rusija, Švicarska i Francuska.