"Znanje prošlosti je obavezujuća dužnost svih demokrata", rekao je on na svečanoj sjednici Bundestaga, posvećenoj žrtvama nacista, na kojoj je izraelsko-njemačka književnica, 90-godišnja Inge Deutschkron, koja je, kao Židovka, preživjela u Berlinu holokaust, održala glavni govor u kome je, između ostalog, podsjetila na svoje patnje, ali i na slavlje mase ljudi kada je Hitler bio izabran za kancelara.
Lammert je pozvao na odbranu demokratije i rekao da o činjenici da je to i danas nužno, govori i podatak o ubistvima Grupe Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) i antisemistički motivirano nasilje, prenijela je El-Džazira.
Neonacistička grupa NSU se tereti da je u posljednjoj deceniji sijala smrt među strancima u Njemačkoj i, kako joj se "stavlja na dušu", ubila osam Turaka, jednog Grka i jednu njemačku policajku.
Lammert je ocijenio da je Reichstag "nijemi svjedok" demontaže demokratije prije 80 godina i da dolazak Hitlera na vlast nije bio ni slučajan, ni neizbježan, i ukazao na milione mrtvih i preživjelih žrtava nacističkog terora.
Njemačka je 27. januara, na svjetski Dan sjećanja na žrtve holokausta, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca i cvijeća na historijska mjesta zločina, podsjetila na užase koje su počinili fašisti tokom Drugog svjetskog rata.
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je kako je dolazak Adolfa Hitlera na vlast prije 80 godina "trajna opomena" Nijemcima i podsjetila da demokratija i sloboda ne nastaju same od sebe.
"Nama Nijemcima to mora biti stalna opomena", rekla je ona na otvaranju izložbe "Berlin 1933. - put ka diktaturi".
"Ljudska prava ne nameću se sama po sebi. Sloboda ne nastaje sama po sebi, niti demokratija uspijeva sama po sebi", dodala ja ona.
Za "humano društvo potrebni su ljudi koji poštuju jedni druge, odgovorni su jedni za druge", kazala je i ponovila da je Njemačka "trajno odgovorna" za nacističke zločine.
Na ulazu u sjedište nekadašnjeg Gestapoa (tajna nacistička policija) kancelarka je podsjetila da je Hitleru trebalo samo šest mjeseci "da uništi svu raznolikost" njemačkog društva.
Velik dio njemačkog društva podržavao je Hitlerov režim i "uspon nacionalsocijalizma ne bi bio moguć da elite i veliki dijelovi njemačkog društva nisu u tome sudjelovali", rekla je kancelarka.
Pritom je podsjetila da su "studenti i profesori" sudjelovali u spaljivanja knjiga 10. maja 1933. u Berlinu, na poticaj nacista protiv židovskih, komunističkih ili pacifističkih pisaca.
Plamen je tada progutao djela istaknutih njemačkih intelektualaca kao što su Sigmund Freud, Thomas i Heinrich Mann, Karl Marx te Heinrich Heine, pjesnik iz 19. stoljeća koji je proročki rekao da režim koji počne spaljivati knjige poslije spaljuje ljude.
U Berlinu su u toku još dvije izložbe - jedna o Berlinu i nacistima u Muzeju holokausta, a druga će ponuditi tematsku turu kroz simbolična mjesta Trećeg rajha u Berlinu.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
