Svijet
0

Budućnost Evrope - tema samita EU

FENA
Danas počinje dvonevni redovni samit lidera 25 članica Evropske unije a među udarnim temama je budućnost Evrope, diskusija kako osmisliti nastavak procesa usvajanja ustava i što s proširenjem koje se za ovu potrebu pokriva dvojbama o tzv. apsorpcijskoj moći Unije.

Nakon što je u ponedjeljak otvoreno i odmah privremeno zatvoreno pregovaračko poglavlje Znanost i istraživanje i za Hrvatsku i za Tursku, izgleda da je došao kraj napredovanju u paru: "Vrijeme je razdijeliti pregovore ovih dviju zemalja, otvaranje novog pregovaračkog poglavlja Obrazovanja i kulture prilika je za to", smatra u posebnom saopćenju europarlamentarac i mađarski liberal Istvan Szent – Ivanyi.

Uz isticanje da svako treba napredovati prema vlastitim zaslugama, paralmentarac, inače član Vanjsklopolitičkog odbora EP-a i izvjestitelj "u sjeni" liberala (službeni je izvjestitelj ili rapporteur za Hrvatsku austrijski socijalist Hannes Swoboda) upozorava da uspjeh i brzina procesa treba biti ekvivalent naporima Hrvatske.

Evidentno je, javlja dopisnik Glasa Amerike, da se mnogi u Uniji počinju iskreno nervirati radi sporosti procesa izazvane dvojbama oko Turske i potragom za optimalnim odgovorom kako Tursku držati u pregovorima i istovremeno ublažiti strahove u zajednici od nove velike i zemlje drugačije u svakom pogledu.

Problemi već na startu pravih pregovora upozorenje su Turskoj na sve što se od nje očekuje, za lakši napredak dugotrajnog procesa treba priznati Kipar i dozvoliti uplovljavanje kiparskim brodovima u domaće luke.

U drugom poglavlju, Obrazovanje i kultura, Hrvatska ne bi trebala imati nikakvih problema, a neke su članice, naprimjer najglasnija Nizozemska, otvorile pitanje podobnosti Turske za brzo zaključenje pregovora podjsećajući na specifičnosti u školovanju ženske djece ili na status Kurda.

"Već ova prva faza ukazuje koliko je različit put za Tursku i Hrvatsku", komentirao je slovački šef diplomatije Eduard Kukan.

O vremenu ulaska u Uniju prerano je govoriti s jednim zaključenim poglavljem i još nezavršenim screeningom. Stoga je termin <<kraj desetljeća>>, pa bila to 2009. ili 2010. posve korektan. Nove članice saznale su datum svog ulaska tek u danu kada su završile pregovore.

Od odluke do <> proširenja prošlo je 18 mjeseci. Od Hrvatske će se tražiti mnogo više nego li od 12 država koje su ušle ili će ući prije nje.

Na listi su pravosuđe, reforma organa državne uprave, manjine ali i sve naglašenija korupcija te nije isključeno da će napredak vrednovati i predstavnici zemalja u kojima je situacija objektivno nepovoljnija i dalja do evrospkog ideala nego li u Hrvatskoj. I, tek se sada, u širem okviru evropskih problema, vidi visina cijene manjkave suradnje Zagreba s Haagom.