Branitelji pape Benedikta ističu njegovu ulogu u rješavanju slučaja bečkog nadbiskupa, kardinala Hansa Hermanna Groera, kao dokaz da je on tiho ali uporno radio protiv zlostavljača.
Oni ukazuju na činjenicu da se kardinal Groer povukao s dužnosti šest mjeseci nakon što su se optužbe protiv njega za zlostavljanje dječaka prvi put pojavile u austrijskim medijima 1995.
Budući papa je, kažu, zagovarao punu kanonsku istragu, ali je blokiran od strane drugih dužnosnika u Vatikanu.
Benedikt, tada kardinal Joseph Ratzinger, uživao je povjerenje pape Ivana Pavla II, kada je 1986. spriječio izbor favoriziranog kandidata za bečkog nadbiskupa, otvorivši put za Hansa Hermanna Groera do te dužnosti, kažu visoki crkveni dužnosnici koje citira NY Times.
Njegovi kritičari pitaju kako taj utjecaj nije iskoristio devet godina kasnije u traženju pune istrage Groerovog slučaja.
Ambivalentna uloga kardinala Ratzingera, dugogodišnjeg pročelnika vatikanske Kongregacije za nauk vjere, u slučaju Groer, bila je svojevrsni ispit budućeg pape za rješavanja slučajeva seksualnog zlostavljanja u Crkvi.
Postoje naznake da je Benedikt imao nižu toleranciju za seksualna skretanja pripadnika elitnog klera nego ostali vodeći vatikanski velikodostojnici, uključujući i njegovog šefa, papu Ivana Pavla II.
Za razliku od Ivana Pavla, njegova prethodnika, papa Benedikt se ispričao i sastao se sa žrtvama seksualnog zlostavljanja, ističe među ostalim NY Times, prenijela je Hina.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
