Najveću prijetnju Ahmedinejadu predstavlja umjereni političar Mir-Hossein Moussavi.
Nekoliko faktora moglo bi da odredi ishod glasanja - buđenje mladih glasača iz dugogodišnje apatije ide na ruku reformističkom kandidatu, dok su Ahmadinejadu naklonjeni siromašni slojevi i seosko stanovništvo, prenosi BBC.
Za ogromnu većinu birača, u ovoj kampanji postojala je samo jedna tema - ekonomija, pošto su zamoreni inflacijom i nezaposlenošću.
Izvještava se da su ovi izbori među najneizvjesnijim još od osnivanja Islamske Republike 1979. godine.
Dopisnici kažu da je kampanja kojom su dominirala ekonomska pitanja, bila oštrija nego prethodnih godina, i da su kandidati razmjenjivali uvrede i optužbe za laži i korupciju.
U posljednjem TV obraćanju pred izalazak Iranaca na biračka mesta, aktuleni predsjednik Ahmedinejad optužio je svoje protivnike za saradnju s Izraelcima.
Ahmedinejad tvrdi da su falsifikovali dokumenta i grafičke prikaze kako bi ga diskreditovali.
Trojica preostalih predsjedničkih kandidata odbili su da se pojave na televiziji zato što im, kako tvrde, nije dato jednako vrijeme za obraćanje građanima kao Ahmedinejadu.
Aktuleni predsjednik je, kako prenose loklani mediji, izjavio da "laži i optužbe kojima su se u predizbornoj kampanji služili njegovi oponenti, podsjećaju na Hitlerove metode.
- Laži i optužbe se ponavljaju sve dotle dok svi u njih ne poveruju, rekao je navodno Ahmedinejad.
Ukoliko nijedan od četvorice kandidata ne osvoji 50 posto glasova od ukupnog broja upisanih birača, za sedmicu dana će se održati drugi krug glasanja.
U drugi krug izbora ući će dva kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova u prvom krugu.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
