Poljska je vlada donijela program predsjedanja EU-om, u kojem je kao važan cilj istaknuto potpisivanje pristupnog pregovora s Hrvatskom. Prije potpisivanja, potrebno je pripremiti ugovor, unijeti sve što je bilo predmet pregovora, prevesti ga na sve službene jezike za što treba određeno vrijeme tako da će do potpisivanja doći u drugoj polovini poljskog predsjedništva, to jest u zadnjem tromjesječju ove godine.
Poljska je četvrta bivša komunistička zemlja koja predsjedava EU-om nakon Slovenije u prvoj polovini 2008. Češke u prvoj polovini 2009. i Mađarske u prvoj polovini 2011. godine. Poljska je s 38 miliona stanovnika daleko najveća među zemljama koje su ušle u EU 2004. godine.
Poljskim predsjedanjem započinje nova predsjednička trojka koju još čine Danska i Cipar. Jedna od novina koje je donio Lisabonski ugovor jesu i predsjedničke trojke - tri zemlje koje jedna za drugom predsjedavaju donose zajednički program kako bi se još više dobilo na kontinuitetu djelovanja u evropskim institucijama.
Zanimljivo je da će se tokom predsjedništva, najvjerojatnije u oktobru ili početkom novembra, u Poljskoj održati redovni parlamentarni izbori. U poljskoj vladi su razmišljali i o sazivanju prijevremenih izbora u proljeće ove godine, ali se na kraju odustalo od te ideje jer je upravo u to vrijeme obavljen najveći dio priprema za organizaciju predsjedništva, što bi bilo dovedeno u pitanja da su održani izbori. Bez obzira na izborne rezultate, sadašnja će vlada najvjerojatnije odraditi cijelo predsjedništvo makar i kao tehnička vlada.
Varšava preuzima predsjedništvo u ključnom trenutku za Evropsku uniju, koju potresa dužnička kriza, posebno u Grčkoj, te koja se nalazi pod imigrantskim pritiscima iz sjeverne Afrike, u kojoj se događaju važne političke promjene nazvane "arapsko proljeće".
Poljaci će za vrijeme svog predsjedanja insistirati na tri prioritetne teme: "evropske integracije kao izvor rasta", "sigurna Evropa" i "Evropa koja ima koristi od otvorenosti".
Poljski premijer Donald Tusk i ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski najavili su da će prvi prioritet predsjedništva biti pokretanje ekonomskog rasta.
"Naš prvi prioritet bit će pokretanje ekonomskog rasta u Evropi jer smatramo da će to potaknuti druge stvari i dovesti do veće solidarnosti i veće otvorenosti prema proširenju", izjavio je prije nekoliko dana ministar Sikorski.
Poljska je jedina zemlja članica koja nije upala u recesiju tokom ekonomske i finansijske krize. Također, u najvećoj mjeri je iskoristila sredstva iz evropskih fondova što je također pridonijelo solidnom ekonomskom rastu u vremenima krize. Međutim, uprkos relativno dobrim rezultatima to je i dalje po životnom standardu jedna od siromašnijih članica, a jedan od problema je dosta visok proračunski deficit.
Poljska vlada smatra da se do pokretanja ekonomskog rasta u Evropi može doći kroz jačanje unutarnjeg tržišta, posebno uklanjanjem prepreka za uslužni sektor i trgovinu putem interneta.
Procjenjuje se da se oko 60 posto transakcija na internetu u Evropi ne uspije dovršiti zbog pravnih prepreka i stoga će Varšava nastojati pokrenuti raspravu o upostavi novog pravnog sistema na evropskom nivou za internetsku trgovinu koji bi funkcionirao paralalno s nacionalnim sistemima zemalja članica i koji bi omogućio prevladavanje sadašnjih prepreka.
Poljaci vide evropski proračun kao važan instrument koji može pomoći da se dođe do održivog ekonomskog rasta. Upravo za vrijeme poljskog predsjedništva započet će rasprava o višegodišnjem proračunskom okviru EU-a za razdoblje 2014.-2020. Budući da su i sami veliki korisnici pomoći iz kohezijskog fonda, Poljaci ističu da kohezijska politika mora ostati ključna politika od koje profitiraju sve zemlje članice.
U okviru reformi unutarnjeg tržišta, poljsko će predsjedništvo nastojati poboljšati uvjete poslovanja za mala i srednja poduzeća, posebno kako bi im se osigurao lakši pristup kapitalu. Mala i srednja poduzeća proizvode 60 posto BDP-a u Evropskoj uniji i zapošljavaju gotovo 70 posto ukupne radne snage.
Pod pojmom "sigurna Evropa" Poljaci podrazumijevaju jačanje sigurnosti na nekoliko područja, u prvom redu poboljšanje makroekonomske sigurnosti, zatim sigurnost u opskrbi energijom te kroz jačanje zajedničke poljoprivredne politike jačanje na području proizvodnje hrane i ruralnog razvoja.
"Sigurna Evropa" uključuje i jačanje sigurnosti na vanjskim granicama EU-a čemu bi trebala pridonijeti i jačanje EU-ove agencije za suradnju na vanjskim granicama (FRONTEX) te jačanje vojnih i civilnih sposobnosti EU-a. U tom kontekstu, poljsko predsjedništvo želi učvrstiti dijalog između EU-a i NATO-a.
Otvorenost Evrope uključuje nastavak proširenja na zemlje zapadnog Balkana i jačanje suradnje sa susjedima. Poljaci žele proširiti prostor slobodne trgovine na zemlje obuhvaćene Istočnim partnerstvom.
Jedan od važnijih događaja tokom poljskog predsjedništva bit će samit sa zemljama Istočnog partnerstva koji će se održati krajem rujna. EU je u svibnju 2009. godine pokrenula Istočno parnterstvo sa ciljem jačanja političkih i ekonomskih odnosa sa šest zemalja bivše Sovjetskog Saveza (Ukrajina, Moldavija, Bjelorusija, Armenija, Azerbejdžan i Gruzija).
