Briselski paradoks: Ukrajina bi za pet godina mogla ući u EU iako je u ratu, dok za BiH ni pregovori nisu na vidiku

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je Evropa "više nego ikada odlučna da pretvori proširenje EU u stvarnost".

"Ovo je trenutak kada moramo ispuniti obećanja i ojačati Uniju novim članicama koje dijele naše vrijednosti i spremne su sprovesti potrebne reforme", izjavila je von der Leyen.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je poruke iz Brisela, poručivši da je Kijev "samouvjereno na putu ka članstvu" i spreman da otvori tri pregovaračka klastra.

"Očekujemo odlučne poteze kako bi se prevazišle sve umjetne prepreke snažnoj i ujedinjenoj Evropi. Zahvalan sam svakom Ukrajincu koji svakodnevno radi za našu nezavisnost i svima koji podržavaju našu borbu za slobodnu i sigurnu Evropu, u kojoj će Ukrajina biti njen sastavni dio", naveo je Zelenski na mreži X.

Istog dana, Evropska komisija i Vijeće EU potvrdili su da je Ukrajina ispunila uslove za dobijanje nove tranše finansijske pomoći u okviru programa Ukraine Facility, vrijedne 1,8 milijardi eura. Taj program treba osigurati finansijsku stabilnost Ukrajine i podržati funkcionisanje njenog državnog aparata u ratnim uslovima.

Za razliku od Kijeva, koji je u ratu i svakodnevno se suočava s razaranjima, Bosna i Hercegovina ni tri decenije nakon rata nije ni blizu otvaranju pristupnih pregovora. Prema najnovijem izvještaju Evropske komisije, pred BiH su i dalje postavljena samo dva osnovna uslova, usvajanje zakona o reformi pravosuđa u skladu s evropskim standardima te imenovanje glavnog pregovarača.

"Da bi se pregovori o pristupanju mogli efikasno započeti, vlasti prije svega moraju finalizirati i usvojiti zakone o reformi pravosuđa, u potpunom usklađivanju s evropskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača", stoji u izvještaju.

Politička kriza izazvana djelovanjem vlasti iz Republike Srpske, kao i raskol u državnoj koaliciji, ocijenjeni su kao ključni razlozi zbog kojih je napredak BiH na evropskom putu, ozbiljno usporen.

"To je rezultiralo ograničenim reformama, posebno u oblasti zaštite podataka, kontrole granica i potpisivanja sporazuma o statusu Frontexa", navodi Evropska komisija.

U dokumentu se ipak spominje i određeni napredak.

"S pozitivne strane, Bosna i Hercegovina je u septembru 2025. godine dostavila svoju Agendu reformi Evropskoj komisiji. Nakon nedavnih institucionalnih promjena u entitetu Republika Srpska, zemlja sada ima priliku da sprovede reforme na evropskom putu", dodaje se.

U godišnjem izvještaju analizirano je stanje i u drugim zemljama kandidatima, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Moldaviji, Turskoj, Gruziji i Ukrajini, ali kontrast između Ukrajine i Bosne i Hercegovine posebno upada u oči.