Svrgnut 2014. godine
22

Bivši ukrajinski lider progovorio iz ruskog egzila nakon dugo godina: Otkrio i zašto je bio protiv NATO-a

Piše: B. H.
Viktor Janukovič (Foto: EPA-EFE)
Viktor Janukovič (Foto: EPA-EFE)
02.09.2025.
Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, koji je nakon svrgavanja 2014. godine pobjegao u Rusiju, oglasio se nakon dužeg vremena iz egzila. U videu koji je objavila agencija RIA Novosti, ukrajinski bivši predsjednik tvrdi da je želio svoju zemlju dovesti u Evropsku uniju, ali da je, kako kaže, uvijek bio odlučno protiv njenog ulaska u Sjevernoatlantsku alijansu.

Pritom je podržao izjavu šefa Kremlja Vladimira Putina da su pokušaji zapadnih zemalja da uvedu Ukrajinu u NATO bili jedan od uzroka sadašnjeg rata.

"Da, Vladimir Vladimirovič (Putin) je potpuno u pravu. Zaista sam ciljano radio na približavanju Ukrajine Evropskoj uniji. Krajnji cilj mog truda bio je da se Ukrajina pridruži Evropskoj uniji", govori Janukovič na snimku s vidno ukočenim izrazom lica.

"Druga stvar je što su se partneri iz EU tokom pregovora ponekad ponašali, blago rečeno, nekorektno. Nisu pokazali razumijevanje za složenost ekonomske situacije u Ukrajini. Reći ću otvoreno: pokazali su aroganciju. Ali ja sam taj proces – ulazak Ukrajine u EU – držao pod kontrolom i gurao ga naprijed", dodaje ukrajinski bivši predsjednik dok direktno gleda u kameru.


"Ali uvijek sam bio kategoričan i uvjeren protivnik ulaska Ukrajine u NATO. Uvijek sam jasno shvatao da je to za Ukrajinu katastrofa. To je put u nigdje. To je direktan put u građanski rat", poručuje Janukovič.

Prema navodima ruskih medija, Janukovič je govorio kao reakciju na Putinove riječi na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju, koji se održava u Pekingu. Šef Kremlja je tamo pokušaje uključivanja Ukrajine u NATO označio kao jedan od uzroka sadašnjeg rata u kojem se Ukrajina brani od ruske invazije.

Janukovič je u početku najavljivao bližu saradnju s EU, ali je u novembru 2013. saopćio da neće potpisati sporazum o pridruživanju s evropskim blokom. To je, naročito u zapadnom dijelu zemlje, izazvalo masovne proteste i nemire. Tokom pokušaja da ih uguši, poginule su desetine ljudi, a Janukovič se ipak nije uspio zadržati na vlasti. U februaru 2014. pobjegao je u Rusiju, tvrdeći da je bio žrtva državnog udara. Ukrajinski parlament potom je formalno izglasao njegovo svrgavanje.

Kremlj je kasnije saopćio da je bivšem predsjedniku Ukrajine, po nalogu Vladimira Putina, pružena državna zaštita.

U domovini osuđen za veleizdaju

Svrgavanje Janukoviča pokrenulo je niz dramatičnih događaja – od ruske aneksije Krima, odvajanja "pobunjeničkih" teritorija na Donbasu (kasnije jednostrano pripojenih Rusiji), pa sve do početka pune ruske invazije koja traje od 2022. godine.

Ruski opozicioni portal Agenstvo napominje da je ovo bilo prvo Janukovičevo javno obraćanje u ruskim medijima od 2022. godine. U martu te godine državne agencije su prenijele njegovo pismo upućeno tadašnjem predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom – poziv na kapitulaciju i odustajanje od otpora ruskoj invaziji.

U julu iste godine ruske državne institucije objavile su još jedan Janukovičev govor u kojem je pozvao Ukrajince da se odluče: "Boriti se do posljednjeg Ukrajinca ili pokušati sačuvati ono što je ostalo."

Na Ukrajini je Janukovič u međuvremenu lišen državnog državljanstva i osuđen na 13 godina zatvora zbog veleizdaje i pomaganja vođenju agresivnog rata. Bivši predsjednik je kasnije dobio još jednu kaznu – 15 godina zatvora – zbog organiziranja ilegalnog prebacivanja ljudi preko granice i podsticanja na dezerterstvo.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima