Bitka pred Ustavnim sudom: 14 zastupnika u Parlamentu BiH protiv Dodikovih zaključaka o samoopredjeljenju

Razlog je, kako navode, usvajanje spornih zaključaka Narodne skupštine RS povodom odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata Miloradu Dodiku, donesenih 22. augusta na posebnoj sjednici.

Podnosioci zahtjeva su iz četiri zastupnička kluba – SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka – BHI KF i Mješoviti klub zastupnika. U obrazloženju zahtjeva ističu da "se navedenim zaključcima direktno krše odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i to član I/2. (demokratska načela i vladavina prava), član III/3.b) (pravni poredak i nadležnosti institucija) i član VI/5. (konačnost i obaveznost odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine)".

Posebno su naglasili da su "odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije BiH konačne i obavezujuće, te da se radi o odlukama institucija države Bosne i Hercegovine koje se moraju provoditi, a njihovo odbacivanje predstavlja direktno kršenje Ustava Bosne i Hercegovine".

U zahtjevu se podsjeća i na odredbu člana III/3.b) Ustava BiH prema kojoj se "entiteti i sve njihove administrativne jedinice moraju pridržavati Ustava Bosne i Hercegovine, kao i svih odluka institucija Bosne i Hercegovine".

Pozvali su se i na raniju praksu Ustavnog suda, koji je "u nekoliko predmeta izričito zaključio da donošenje entitetskih akata suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih akata".

Zastupnici su posebno problematizirali tačku 12. zaključaka NSRS koja se odnosi na pripremu teksta tzv. Rezolucije o samoopredjeljenju. "Srpski narod u entitetu RS, kao ni entitet Republika Srpska nemaju pravo na samoopredjeljenje, jer prema Ustavu Bosne i Hercegovine samo država ima teritorijalni integritet, suverenitet, međunarodnopravni subjektivitet i političku nezavisnost", naveli su.

U dokumentu se dalje naglašava: "Sa aspekta međunarodnog prava i ranije prakse Ustavnog suda BiH jasno je da srpski narod i entitet Republika Srpska ne mogu konzumirati pravo na samoopredjeljenje iz Povelje UN-a, jer je srpski narod u Bosni i Hercegovini konstitutivni narod, a entitet Republika Srpska ima visok stepen ustavnih nadležnosti koji im garantuje zaštitu svih ustavnih prava."

Podsjetili su i da je Ustavni sud BiH još 2000. godine ustanovio da je "neustavna tadašnja preambula Ustava RS koja je sadržavala odredbu o pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje".

Upozorili su da bi "svako postupanje u smjeru pripreme i eventualnog usvajanja tzv. Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske povuklo ozbiljnu međunarodnu i ustavnopravnu odgovornost, kao i krivičnopravnu odgovornost u smislu člana 156. Krivičnog zakona BiH (napad na ustavni poredak)".

Zastupnici su od Ustavnog suda BiH zatražili i privremenu mjeru. "Ako dođe do implementacije zaključaka može doći do ozbiljnih posljedica po mir, sigurnost, vladavinu prava, ali i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine u cjelini", naveli su.

Posebno su naglasili da bi eventualno sprovođenje zaključka o "onemogućavanju održavanja prijevremenih izbora na teritoriji RS" predstavljalo krivično djelo onemogućavanja izbora, ali i "ozbiljan sigurnosni izazov u slučaju konflikta nadležnosti državnih i entitetskih organa".

"Zbog toga očekujemo hitno djelovanje Ustavnog suda BiH i donošenje privremene mjere kako bi se preventivno djelovalo i onemogućili problemi koji mogu nastati u primjeni spornih zaključaka NSRS", stoji na kraju zahtjeva.