Bijela kuća se pohvalila: Melania Trump osigurala primirje između Rusije i Ukrajine u jednom gradu

Prema saopćenju, obje strane su pristale privremeno obustaviti sva vojna djelovanja u gradu kako bi se omogućio ulazak humanitarne pomoći i pripremila evakuacija civila kroz siguran koridor. Primirje bi trebalo početi 29. oktobra.

Oleški se nalazi na lijevoj obali Dnjepra, nasuprot Hersonu, i pod ruskom je okupacijom od 2022. godine.

"Situacija u gradu Oleški je očajna. To je frontovski grad na rubu katastrofe. Preostalo stanovništvo uglavnom čine starije osobe kojima su hitno potrebni medicinska pomoć, lijekovi, hrana i čista voda", izjavila je Melania Trump.

Kako je navela, stanovnici imaju ograničen pristup struji, žive okruženi miniranim putevima i trpe redovne vojne napade.

"Bilo je potpuno jasno da bi bez moje intervencije bilo nemoguće dostaviti humanitarnu pomoć u grad i evakuisati starije", dodala je.

Bijela kuća navodi da su ona i njen predstavnik direktno radili s ruskim i ukrajinskim rukovodstvom na uslovima primirja, a da je ona razgovore pokrenula i uskladila ciljeve, tehničke procedure i rokove u ulozi "ekskluzivnog posrednika".

Prema riječima Melanije Trump, civilni predstavnici obje zemlje zajedno će obilaziti stanovnike u njihovim domovima i procijeniti koliko pomoći im treba. Oni koji žele napustiti grad dobit će podršku i prevoz do odredišta koje sami izaberu.

"Očekujem da će neki htjeti ići u Rusiju, a neki u Ukrajinu", rekla je.

Dodala je da je osigurala i nepristrasnu američku medijsku organizaciju koja će pratiti i dokumentovati rad ruskih i ukrajinskih timova na terenu, kako bi se poštovale želje svake porodice. O kojoj organizaciji je riječ, u saopćenju nije navedeno.

Na stanje u gradu Oleški, kako navodi Bijela kuća, upozorena je tokom privatnog razgovora na događaju Fostering the Future Together u New Yorku, za vrijeme 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a.

Melania Trump kaže da su iskoristili kanal komunikacije s Rusijom i Ukrajinom uspostavljen tokom ranijih šest spajanja 34 djece s porodicama, te da su obje zemlje odmah odredile timove, uključujući i one za deminiranje.

Prema podacima Bijele kuće, prije rata u gradu je živjelo oko 24.000 ljudi, a danas ih je, po procjenama, ostalo između 1.700 i 2.000, uglavnom starijih osoba koje nisu mogle otići, te oko 50 djece. Formalnog popisa nije bilo od 2022. godine. Nakon uništenja Kahovske brane oko 90 posto teritorije grada bilo je poplavljeno.