Ibrišagićeva je istakla značaj parlamentarnih struktura u BiH kada je riječ o njihovom dijelu posla u procesu evropskih integracija, ali da kod njih i njihovih birača nije razvijena svijest odgovornosti.
Ona je rekla da je raspoloženje u Švedskoj prema ulasku BiH u EU ekstremno pozitivno, ali da takvo raspoloženje ne vlada i u EU.
"Tako imamo velikih, snažnih zemalja članica koje tvrde da nakon ulaska Hrvatske trebamo malo da sačekamo. Imamo drugih zemalja koje tvrde da je upravo to što nikako ne smije da se desi i ja mislim da je ova druga opcija realna. Mislim da ima dovoljan broj zemalja i nas zastupnika u Parlamentu koji branimo tu tezu da najgora stvar koja bi mogla da se desi je da se to zaustavi. No, međutim, ipak mislim da je ključ upravo u onome što ove zemlje urade, jer, kao što je rekao moj kolega Kukan, slovački zastupnik i bivši ministar vanjskih poslova Slovačke, neki dan u debati u Parlamentu, pokažite vi nama da ste napravili taj korak, a nemojte se brinuti da mi nećemo vidjeti taj korak i da nećemo da vas podržimo na tome putu", rekla je Ibrišagićeva.
Govoreći o tome šta građani BiH mogu da urade kako bi unaprijedili put BiH ka EU, Ibrišagićeva je rekla da i advocacy i lobiranje i nevladine organizacije i stvaranje javnog mnijenja potpomažu stvaranju kritične mase ljudi koji imaju jednu određenu svijest za promjenama.
"Bez toga je, naravno, teško raditi. Mogu se stvari uraditi iz situacije odozgo, znači mogu se stvari uraditi i sa svjesnim liderima i sa liderima koji su demokrati i sa Parlamentom koji je demokratski orijentiran, ali ukoliko te svijesti nema kod ljudi koji biraju, onda rezultat izostane ili taj proces traje veoma dugo", rekla je Ibrišagićeva.
Ona je istakla da se uvijek smatra da je neko ko je na vrhu taj koji ima vlast, ali da su birači ti koji imaju vlast.
"No, u situaciji u kojoj parlamentarci glasaju onako kako neko drugi odluči i pritom ne odgovaraju onima koji su ih izabrali, dovodi do jednog pesimizma, dovodi do jedne zasićenosti, dovodi do frustracija kod biračkog tijela jer u njihovim očima nema nikakve veze da li u tom parlamentu sjedite vi ili ja ili neko treći, jer bilo ko iz te stranke da sjedi glasaće na isti način. Prema tome, nema svrhe birati nekoga posebno. I to je upravo taj problem. Dakle, moramo se vratiti na direktnu komunikaciju između zastupnika i biračkog tijela bilo da govorimo o parlamentu ili o općinskim izborima, to uopće nije važno. Ali se birači ne smiju ostaviti četiri godine u vakuumu, pa ih se prisjetiti tek kad počne kampanja za sljedeće izbore. Kontakt između birača i ljudi koji su izabrani mora biti na dnevnoj bazi", rekla je ona.
