Piše: Asim Bešlija
Osnivačka skupština
I tako je krenula priča koja je počela da okuplja Bosance i Hercegovce koji su po američkim standardima dosegli uspjeh u svojim profesionalnim karijerama. Radi se o ljudima koji su svoje znanje, vrijeme i vlastiti novac odlučili ujediniti kako bi osnovali organizaciju koja će u budućnosti pomagati domovini i to na najbolji način - znanjem. Na inicijalnom sastanku u Sjevernoj Karolini odlučeno je da se prostor za članstvo proširi i na Kanadu. Prvih 15-ak entuzijasta sa svojevrsnog upoznavanja i razgovora o budućim planovima otišlo je zadovoljno. Bio je to početak jednog velikog procesa profesionalnog uvezivanja poznatog kao 'networking', kao principa za uspješno poslovanje.
'Dakle, naša prvobitna želja je da se uvežemo i da se prepoznamo i upoznamo jer jedino tako možemo sagledati naš potencijal. Drugo, tim povezivanjem bismo napravili kritičnu masu koja, za razliku od pojedinaca, može puno više postići. Treće, takva grupa u kojoj je svaki pojedinac priznat i poznat u svojoj struci i oblasti kojom se bavi nosi određenu težinu. A onog časa kada postanemo dovoljno uvezani i organizovani u Americi i Kanadi možemo istupiti prema BiH i pokrenuti razne programe u njoj. Ako se zbog rata već desio tzv. “brain drain” u BiH, to ne znači da mi koji smo odatle potekli i originalno tu stekli obrazovanje trebamo da se na neki način “vratimo kući” i nastavimo svoja profesionalna djelovanja na oba kontinenta.’, kaže za naš portal Dženita Pašić, uspješni advokat i specijalista za poslovno pravo iz Luivilu, u državi Kentaki.
No, interesantno je ono što naglašava gđa Pašić o nekim principima rada Akademije. Citirajući jednog od osnivača, ona kaže: Akademija ‘da’, akademici ‘ne’. Još prostije rečeno, biće to elitna, a ne elitistička organizacija vrlo priznatih Bosanaca i Hercegovaca u američkom društvu. Krajnji cilj koji su sebi postavili jeste promocija obrazovanja i akademskog uspjeha svih članova, uz održanje visokih kriterija za one koji žele postati dio Akademije – određeni nivo obrazovanja, akademski rad, objavljivanje stručnih radova, angažman u profesionalnim organizacijama i drugi zahtjevi savremenog američkog društva.
‘U Americi nije dovoljno da neko bude atomski fizičar i da radi za NASA-u. To je pohvalno ali nedovoljno. Takav profesionalac je dovoljan sam sebi. Međutim, u ovom društvu se od uspješnog profesionalca traži da bude mnogo više od toga. Pored profesionalnog, traži se i društveni angažman. Zato ćete vidjeti da su mnogi uspješni profesionalci članovi upravnih odbora neprofitnih organizacija raznih profila. Ovdje država ne pomaže razvoj društva i društvene programe. Ovdje to rade neprofitne organizacije poput Akademije. I kada profesionalac dođe do određenog nivoa razvoja u svojoj struci onda obično nauči i o načinima kako se dalje treba angažovati’, naglašava gospođa Pašić.
Dženita Pašić
Ogroman potencijal bh. dijaspore
Za godinu dana akademija je registrovana kao neprofitna, nepolitička, nereligiozna organizacija koja je do sada okupila 46 profesionalaca. Na drugom sastanku Akademije održanom 4. oktobra u Čikagu osnovane se društvena i medicinska sekcija a čak 60% članova trenutno su ljekari. Jedan od onih koji to nisu je prof. Mirsad Hadžikadić, idejni tvorac Akademije koji je imao intenzivnu i uzbudljivu akademsku karijeru u Americi.
On je sa suprugom i dvoje djece davne 1984.godine došao u SAD na doktorske studije da bi se pet godina poslije vratio u BiH te 1989.godine ponovo vratio u Ameriku.
'1998. godine postao sam dekan Računarskog fakulteta Univerziteta Sjeverne Karoline u Šarloti. 2000. godine postao sam osnivački dekan novog koledža za informacione tehnologije na istom univerzitetu. U avgustu ove godine dao sam ostavku na tu poziciju kako bih se mogao posvetiti istraživačkom radu u novoj oblasti računarskih društvenih nauka. U julu iduće godine postaću osnivački direktor novog instituta, North Carolina Complex Systems Institute (NCCSI), u okviru svog univerziteta. Trenutno se nalazim na Harvardu (Kennedy School of Government) gdje dobijam još jednu magistarsku titulu (pored doktorske i magistarske diplome iz računarske tehnike), ovoga puta iz oblasti upravljanja vladinim i nevladinim institucijama i organizacijama.', opisuje nam svoj profesionalni uspjeh prof.Hadžikadić.
On akademiju vidi kao mjesto u kojem se katalizira, podržava i aktivno doprinosi razvoju nauke i kulture unutar bh.dijaspore u Americi i Kanadi. Tu će se okupiti ljudi koji su sposobni da grade spoznajnu i kreativnu strukturu unutar dijaspore, ali i veze kojima će spajati SAD i BiH. Vizija njihove matične domovine je jedinstvena, demokratska i prosperitetna država bazirana na modernim naučnim, kulturnim i obrazovnim principima. Konkretan doprinos ovome već je dat.
'Naime, ja sam učestvovao kao počasni gost na prvom Kongresu naučnika dijaspore i BIH, organizovanom od strane tadašnjeg ministra nauke i obrazovanja Sarajevskog kantona dr. Emira Turkušića, gdje se vjerovatno već začela klica potrebe organizovanja naučnih i kulturnih snaga dijaspore po geografskim regijama. Također, Kenan Arnautović (pored ostalih medicinskih stručnjaka koji su članovi BHAANU-a) je aktivno uključen (a ja povremeno) u rad Bosanskohercegovačke medicinske inicijative koju je pokrenuo direktor Kliničkog centra Koševo, dr. Faris Gavrankapetanović', kaže prof. Hadžikadić u razgovoru za portal Sarajevo-x.com.
Nova akademija bez akademika
Trenutni predsjednik akademije dr. Eldin Karaiković, naglašava da se ovdje ne radi ni o kakvom dupliranju već postojeće Akademije nauka i umjetnosti BiH, kako im je u nekoliko navrata prigovoreno.
'Akademija je udruženje visoko obrazovanih stručnjaka bosanskog porijekla koji rade i žive u Americi i Kanadi. Ovo su, dakle, ne samo visoko obrazovani stručnjaci već takođe i istaknuti stručnjaci u svojoj oblasti (profesori, priznati umjetnici, ljudi koji su objavljivali radove i publikacije, uspješni poslovni ljudi u privredi). To je, dakle, srž akademije tzv. aktivni članovi', pojašnjava on.
Dr. Karaiković naglašava da uz nekoliko kategorija članova svakako treba pomenuti one počasne koji nisu porijeklom iz BiH ali koji su našu zemlju zadužili u najtežim vremenima. Poput dr.Arshada Husaina, psihijatra koji je radio sa djecom sa posttraumatskim stresom u toku rata, dr.Keitha Daubta, urednika elektronskog časopisa 'Spirit of Bosnia', mr. Thomasa Robba, koji je zbrinjavao bh. građane u Čikagu, posebno invalide nakon masakra na Markalama.
Dr. Karaiković porijeklom je iz Sarajeva gdje je završio studij medicine te specijalizaciju iz ortopedije. Prije rata otišao je na specijalizaciju u Ameriku gdje ga je zatekao rat. Tu je ponovo radio specijalizaciju i nastavio svoju vrlo bogatu stručnu i naučnu karijeru.
'Ja imam subspecijalizaciju iz hirurgije kičme i radim operacije kod svih uzrasta, na svim dijelovima kičme (cervikalna, torakalna i lumbalna), kao i sva oboljenja od skolioze do preloma, degenerativnih oboljenja i tumora.. Takođe sam završio subspecijalizaciju iz traumatologije (tretman misično-koštanih povreda) . Trenutno sam docent na Northwestern University u Čikagu, jednom od najpoznatijih univerziteta u SAD i svijetu.', priča dr. Karaiković, inače doktor medicinskih nauka i šef Odjela za ortopediju u matičnoj bolnici.
Računajući da je objavio 21 naučni rad, da je koautor šest udžbenika, da ima 76 prezentiranih naučnih radova, 79 radova kao gostujući predavač na nacionalnom i internacionalnom nivou, te da je član svih najvećih udruženja za kičmu u SAD-u, jasno je kakav doprinos može dati razvoju akademije. Kako on tako i ljudi poput njega.
Članovi Akademije, nesebično će, kako najavljuju, vršiti transfer znanja u BiH. Vrlo konkretan cilj je povezivanje sa sarajevskim i drugim univerzitetima u zemlji radi pomoći pri objavljivanju naučnih radova. Pomoć se može očekivati i u internet komunikaciji te davanju savjeta iz oblasti medicine kolegama u domovini. I ono vjerovatno najplemenitije jeste osnivanje posebne fondacije za davanje stipendije studentima u BiH i Americi/Kanadi za školovanje u skladu sa principima akademije.
Više o akademiji na www.bhaaas.org.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
