{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bezobzirna politička borba: Kako je princ Salman postao apsolutni vladar Saudijske Arabije

18.11.2017. u 14:38
105
30
Bezobzirna politička borba: Kako je princ Salman postao apsolutni vladar Saudijske Arabije
105
 
Šta se dešava u Saudijskoj Arabiji pitanje je koje postavljaju mnogi analitičari bliskoistočnih zbivanja, ali svi su saglasni da je saudijski prijestolonasljednik princ Mohammed bin Salman 04. novembra pokrenuo proces koji veoma nalikuje konačnoj borbi za prisvajanjem apsolutne vlasti u toj naftoj bogatoj Kraljevini.
Hapšenjem više od 200 osoba, koje su u proteklim desetljećima djelovale kao najvažnije poslovne i političke figure saudijskog društva, među kojima je i jedan od najbogatijih Saudijaca Waleed bin Talal, investitor koji u svom vlasničkom portfoliju posjeduje dionice kompanijaFour Seasons, Twitter i Fox News, kao i hapšenje još nekih vlasnika medijskih kompanija u arapskom svijetu signal je iz kojega se može protumačiti kako je namjera princa Salmana da ovlada medijskim prostorom zemlje i regiona.

Bliskoistočni analitičari, koji su u Al Jazeerinoj emisiji Granice istoka, analizirali stanje u Saudijskoj Arabiji kažu kako je posljednja etapa u prisvajanju apsolutne vlasti u Kraljevini bilo hapšenje čelnika Nacionalne gardePrinca Mutaib bin Abdullaha, čime je princ Salman, i formalno, sve poluge vlasti koncentrisao u svojim rukama.

Analizirajući političke poteze koje princ Salman vuče posljednje dvije godine, a koji su kulminirali hapšenjem stotina saudijskih državljana početkom mjeseca Al Jazeerin vanjskopolitički analitičar Marwan Bishara kaže da je motiv takvog djelovanja veoma jasno detektovati.

„To je pokušaj da se moć koncentriše u rukama nekoliko ljudi, odnosno kralja Salmana i njegovog sina Mohameda bin Salmana. Očito je došlo do pokušaja da se riješe različitih centara moći u Kraljevstvu, onih koji su vladali decenijama i to sa samo s ciljem kako se niko ne bi suprotstavio dinastiji Salman i namjeri prijestolonasljednika da postane budući kralj. Time su bili obuhvaćeni neki biznismeni i ministri, ali tu je ipak riječ o različitim centrima moći. To je razlog što je najvažnija osoba među uhapšenima bio šef nacionalne garde, Princ Mutaib bin Abdullah, sin preminulog kralja Abdulaha, jer je to bila posljednja služba sigurnosti koja nije bila pod kontrolom Mohammeda bin Salmana. Nakon sprovedenih hapšenja kralj Salman i njegov sin Mohammed imaju kontrolu nad sva tri dijela vlasti u zemlji: odbranom, Ministarstvom unutrašnjih poslova i Nacionalnom gardom“.

Bishara primjećuje da nije slučajno princ Salman svoje „reformsko“ uspinjanje na vlast koincidirao sa dolaskom Donalda Trumpa u ovalni ured Bijele kuće objašnjavajući kako je osnovni razlog uvođenja reformi sticanje prešutne američke pomoći za prisvajanje apsolutne vlasti u zemlji.

"On (princ Salman)smatra da je za stvaranje nove dinastije u Kraljevini Saudijskoj Arabiji i za odmak od Saudijske ka Salmanovoj Arabiji morao napraviti velike promjene u Kraljevstvu. Obećao je predsjedniku Trumpu, koji ga podržava od trenutka kada je došao na dužnost u Bijeloj kući, da će modernizirati zemlju. Za njega modernizovanje zemlje znači da će dozvoliti ženama da voze i da je ograničio i suzbio utjecaj vjerskog establišmenta. Paradoksalno je da je to učinio pod izgovorom zbog navodne borbe protiv korupcije, ali je konsolidovao svoju moć i postao apsolutni monarh i napravio apsolutnu dinastiju u Kraljevstvu“.
Iako su masovna hapšenja, sprovedena u Saudijskoj Arabiji, bez presedana u modernoj historiji zapadni mediji posvetili su im sasvim malo pažnje. Čak i kada izvještavaju o dešavanjima u Saudijskoj Arabiji potenciraju kako je to „dobra stvar“ i nužnost u sprovođenju reformi, kaže direktor Al Jazeere Edhem Fočo.



Ključno je, kaže Fočo, da postavimo pitanje zašto mediji i međunarodna zajednica imaju dvostruke standarde pa hapšenja koja su sprovođena u Turskoj prikazuju izuzetno negativno, a masovna hapšenja u Saudijskoj Arabiji predstavljaju u pozitivnom svjetlu.

"Većina medija, čak i oni koji su bastioni odbrane slobode govora i ljudskih prava bili su poprilično tihi kada su se desile ove čistke u Saudijskoj Arabiji, koje su bez presedana. Uhapšen je čovjek koji je bio prvi čovjek nacionalne garde Saudijske Arabije, koja broji 100 000 vojnika, zatim dva najbogatija čovjeka Saudijske Arabije, vlasnici medija, prinčevi, ministri. Ta se čistka desila preko noći. Ta čistka uključuje neke i visoke dužnosnike drugih vlada!Zapadni mediji, osim nekoliko izuzetaka, govorili su da je to dobra stvar, da se dešavaju reforme, što nije nemoguće, ali činjenica je da je to bilo prije svega čišćenje potencijalnih političkih protivnika i da je cijeli zapadni svijet bio tih. Kada se iste stvari dešavaju u Turskoj cijeli svijet je na nogama. Amnesty international, zapadne vlade i SAD - svi su se digli oko svakog uhapšenog u Turskoj“.

Procesom osvajanja vlasti u Saudijskoj Arabiji, i gotovo svim političkim procesima u Zaljevu, rukovode dvije osobe, pojašnjava Fočo. Iza mladog i ambicioznog saudijskog princa Salmana stoji vjerovatno najsposobniji arapski političar današnjice, prijestolonasljednik Abu Dhabija Mohammed bin Zayed, a iza svih medijskih mahinacija stoje moćne lobističke grupe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

"Jedan od razloga je fascinantno lobiranje koji su uradili Emirati u ime Saudijske Arabije, jer imaju sada zajedničkog PR predstavnika u SAD-u koji zvanično troši desetine miliona dolara, a ja vjerujem da se uložene cifre mjere u stotinama miliona dolara i da možda idu preko milijarde dolara. Emirati finansiraju kampanju po kojoj je ovo “reforma“ koju provodi princ Salman i u kojoj se govori da su uhapšeni ljudi korumpirani. I zapad i svi mi znamo da je korupcija na tom nivou u Arabiji najnormalnija stvar“.

Fočo je mišljenja da Saudijske aktivnosti prijete stabilnosti cijele regije. Uloga Saudijske Arabije u ratu u Jemenu, umiješanost u zbivanja u Libanu, koja su se zakomplicirala iznuđenom ostavkom premijera Haririja i blokada Katara stvari su koje mogu dugoročno ostaviti teške posljedice na političke prilike u regiji. Najopasniji je pokušaj gašenja Al Jazeere.

"Bili su pritisci od strane tih zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija) da Al Jazeera promijeni svoju uređivačku politiku. Ljudi iz Katara su to odbili i sada Katar plaća cijenu. Ali vidimo da cijeli embargo i pokušaj da se digne međunarodna zajednica protiv Katara neuspio podhvat i Katar je tu ispao, u neku ruku, pobjednik“.

Jedna od mjera koju je princ Salman poduzeo protiv svojih političkih protivnika je zamrzavanje njihove imovine. Šta će se s tim novcem dešavati u budućnosti nije sasvim jasno, objašnjava naftni analitičar iz Londona Nehad Ismail.

"Ako se novac i sredstva nalaze u Saudijskoj Arabiji ili saudijskim bankama, ili u bankama UAE mogu doći do njega i iskoristiti ga. Ali ako su sredstva deponirana u inostranstvu ili stranim bankama, američkim ili zapadne Evrope vodit će se dugotrajna pravna bitka da se pretvori u gotovinu ili da te institucije oslobode novac Saudijskoj Arabiji. To neće biti lak i jednostavan proces, jer se moraju provesti pravne procedure, a one mogu trajati godinama“.

Salmanovo ponašanje, i pored kratkotrajnog povećanja cijene barela nafte, može imati veoma negativne posljedice na ekonomiju Saudijske Arabije, pojašnjava Ismail.

"Grube metode koje su primjenjene kako bi se uhapsilo više od 200 bogatihSaudijaca uplašit će sve potencijalne investitore. Investitori se suočavaju sa dva scenarija. Jedan je da će vladati veća transparentnost i vladavina prava i zakona koji će štititi investitore ili će se razvijati politička nestabilnost, više tenzija i problema, a to će odbiti investitore“.

Bilans "previranja“ u Saudijskoj Arabiji, barem onaj vidljiv javnosti, jeste više od 200 uhapšenih osoba, koje se terete da su navodno zloupotrijebile više od 100 milijardi dolara finansijskih sredstava. Zamrznuto je više od 1 700 bankovnih računa samo u Saudijskoj Arabiji i UAE i pokrenuti su politički procesi koji mogu do temelja uzdrmati i promijeniti političke prilike u Zaljevu i na Bliskom istoku.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Hoće li posjeta Predsjedništva BiH Srbiji značajnije promijeniti odnos između dvije zemlje?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: