Bessent: Odnosi SAD-a i Evrope nikad nisu bili bliži uprkos krizi zbog Grenlanda

"Mislim da naši odnosi nikada nisu bili bliži", rekao je, govoreći na marginama godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj.

Trump je u subotu najavio uvođenje 10 posto uvozne takse od februara na robu iz osam evropskih država koje su stale uz Dansku nakon što je pojačao pozive da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad poluautonomnim teritorijem Grenlanda.

Trump insistira da SAD trebaju taj teritorij iz sigurnosnih razloga, zbog mogućih prijetnji iz Kine i Rusije.

Prijetnje američkog lidera izazvale su ogorčenje i pojačanu diplomatsku aktivnost širom Evrope, dok lideri razmatraju moguće protumjere, uključujući reciproč­ne tarife i prvo ikada korištenje antikoercijskog instrumenta Evropske unije.

EU ima tri glavna ekonomska alata kojima bi mogla izvršiti pritisak na Washington: nove carine, suspenziju trgovinskog sporazuma SAD-EU i tzv. "trgovinsku bazuku" – neslužbeni naziv za Antikoercijski instrument bloka, kojim bi se mogli sankcionisati pojedinci ili institucije za koje se utvrdi da vrše nedozvoljen pritisak na Uniju.

Ranije u utorak, Trump je na društvenim mrežama objavio da je razgovarao s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom i da je "pristao na sastanak različitih strana u Davosu, u Švicarskoj", gdje ove sedmice prisustvuju godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma.

Trump je također objavio SMS poruku Emmanuela Macrona u kojoj je francuski predsjednik predložio sastanak članica Grupe sedam industrijaliziranih demokracija u Parizu nakon okupljanja u Davosu.

Kasnije je, međutim, Trump objavio i nekoliko provokativno obrađenih fotografija. Na jednoj se vidi kako zabada zastavu SAD-a pored table na kojoj piše "Greenland, U.S. Territory, Est. 2026". Druga prikazuje Trumpa u Ovalnom uredu pored mape na kojoj su Grenland i Kanada prekriveni zastavom SAD-a.

Pokazatelj koliko su tenzije porasle proteklih dana je i to što su hiljade stanovnika Grenlanda tokom vikenda izašle na ulice protestujući protiv svakog pokušaja preuzimanja njihovog ostrva. Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen poručio je u objavi na Facebooku u ponedjeljak da ih prijetnje tarifama neće natjerati da promijene stav.

"Nećemo dozvoliti da nas iko ucjenjuje", napisao je.

U najnovijoj rundi prijetnji tarifama, Trump je naveo da bi uvozne takse bile odmazda za prošlosedmično slanje simboličnog broja vojnika iz evropskih zemalja na Grenland – iako je istovremeno sugerisao da tarife koristi kao polugu u pregovorima s Danskom.

Evropske berze su u utorak otvorene oštro u minusu, a terminski indeksi na američke indekse su dodatno pali kako su rasle tenzije oko Grenlanda. Referentni indeksi u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji oslabili su za oko 1 posto. Terminski ugovor na S&P 500 izgubio je 1,5 posto, a na Dow Jones 1,4 posto.

Kako je trgovanje na američkim berzama u ponedjeljak bilo zatvoreno zbog praznika, finansijska tržišta su u startu prilično mlako reagovala na prijetnju predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti dodatnu carinu od 10 posto na izvoz iz osam evropskih zemalja koje se protive njegovom nastojanju da ostvari kontrolu nad Grenlandom. Jonas Golterman iz Capital Economicsa opisao je situaciju kao gubitničku za obje strane – i za SAD i za mete Trumpovog bijesa. Rekao je: "Zasigurno ostavlja dojam situacije koja bi se mogla pogoršati prije nego što postane bolja".

U drugom razvoju događaja, britanska vlada je u utorak branila svoju odluku da preda suverenitet nad Chagoskim ostrvima Mauricijusu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump napao taj plan, koji je njegova administracija ranije podržavala.

Trump je rekao da je odustajanje od dalekog arhipelaga u Indijskom okeanu, na kojem se nalazi strateški važna američka baza za mornaricu i bombardere, čin gluposti koji pokazuje zašto mu je potrebno da preuzme Grenland.

Ujedinjeno Kraljevstvo je u maju potpisalo sporazum da prepusti Mauricijusu suverenitet nad ostrvima, iako će Velika Britanija iznajmiti ostrvo Diego Garcia, na kojem je smještena američka baza, na period od najmanje 99 godina.