Dnevnik "Politika" u redakcijskom komentaru piše da Haški sud nije pristao da Martićeve civilne žrtve u Zagrebu tretira kao "kolateralnu štetu", što je u zapadnoj javnosti bio izraz kojim su označene civilne žrtve NATO bombardiranja na teritoriju bivše SR Jugoslavije, kad je poginulo više od dvije tisuće civila, ali glavna haška tužiteljica Carla del Ponte nije o tome vodila istragu.
"Nitko ne sugerira da postoje sličnosti između postupaka Milana Martića i pilota NATO-a. Ipak, ako su sve nevine žrtve iste, njihove obitelji se s pravom pitaju zašto međunarodna pravda nije ista za sve. Zašto neke žrtve nisu zaslužile ni istragu u Haagu", pita taj dnevnik.
"Glas javnosti", u tekstu o presudi Milanu Martiću, konstatira da su najteže kazne u Haškom sudu izrečene "samo Srbima", te navodi da je hrvatski general Tihomir Blaškić prvotno osuđen na 45 godina zatvora, ali mu je kazna nakon žalbe "drastično smanjena" na devet godina.
Presudom Martiću najviše se bave beogradski tabloidi, pa "Press" donosi izjavu bivšeg ministra pravosuđa Zorana Stojkovića koji kaže da je "Haški sud ovom presudom pokazao svoje pravo lice, ali i namjere", te dodaje: "Ako Naser Orić dobije dvije godine zatvora, iako je njegova jedinica od Podrinja do Kravica ubila 9000 Srba, kakav komentar očekujete na presudu Martiću? Ta sramna presuda samo govori kakvim se sve kriterijima upravlja taj međunarodni sud".
Predsjednik Dokumentacijskog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je istom tabloidu da je "očito da je Tribunal presudio vodeći se dvostrukim kriterijima", usporedivši presudu Martiću i Oriću.
Milojko Budimir iz Udruženja Srba iz Hrvatske "zatečen je presudom" i tvrdi da je Martić "samo branio 'RSK' i Srbe na tom prostoru", kao i da tek treba vidjeti kako će Haški sud presuditi hrvatskim generalima kojima se sudi.
Kaznu Martiću nije, u izjavi za "Press", željela komentirati članica predsjedništva G17 Plus Snežana Stojanović Plavšić, koja misli da nije na strankama da o tome sude te da je "svaka presuda u Haškom sudu korak bliže individualizaciji krivnje, bez obzira na nacionalnu i drugu pripadnost".
U izjavama tabloidu "Pravda", koji propagira Srpsku radikalnu stranku, presudu Milanu Martiću osudili su nekadašnji premijer "RSK" Borislav Mikelić i književnik Brana Crnčević, nekadašnji čovjek Slobodana Miloševića zadužen za izbjeglice.
Mikelić, tvrdeći da su "Oluja" i "Bljesak" najveći zločini etničkog čišćenja nakon Drugoga svjetskog rata u Europi. Haški sud je "umjesto optužnice protiv hrvatskih neonacističkih vođa 'Bljeska' osudio Martića samo zato što je pokušao zaustaviti hrvatske zločine u zapadnoj Slavoniji", rekao je Mikelić. Dodao je da Martića poznaje i da "on nema takav mentalni sklop da bi uzrokovao zločine nad nesrpskim stanovništvom".
"Osuđen je vođa prognanog naroda, a presuda je žestoka, jer bi najstroža kazna za njega bila deset do 12 godina", kaže Crnčević - danas blizak radikalima - te dodaje da je presuda Martiću "znak za Srbe da se ne vraćaju u svoj zavičaj u krajini i dobra opomena za sve one koji se kriju da se nikada ne predaju".
Nitko od srbijanskih državnih dužnosnika dosad nije dao svoj komentar presude Martiću.
