Svijet
0

Belgija: Verhofstadt prihvatio kraljev zahtjev da radi na izlasku iz krize

FENA
Odlazeći belgijski premijer Guy Verhofstadt prihvatio je kraljev zahtjev da radi na rješenju izlaska njihove zemlje iz političkog ćorsokaka. Verhofstadt, liberalni lider koji govori holandski, opisao je svoju misiju kao "veoma privremenu i veoma ograničenu", javio je BBC.

Politička kriza ostavila je Belgiju bez vlade od izbora održanih u junu. Stranke iz holandskog i francuskog govornog područja razilaze se oko planova autonomije.

Lider flamanskih kršćanskih demokrata Yves Leterme odustao je od koalicijskih pregovora. Verhofstadt je izjavio kako se "dugo ustručavao prije nego što je prihvatio" zahtjev kralja Alberta Drugoga.

Kralj je tražio od njega da ga "informira u veoma kratkom roku o načinu okončanja trenutne blokade", navodi se u saopćenju iz kraljevske palače.

Pojavile su se spekulacije da će kralj zatražiti od Verhofstadta da predvodi vanrednu vladu. Umjesto toga Verhofstadt je dobio zadatak da ponovo okupi političke suparnike za pregovarački sto i posreduje u postizanju sporazuma o institucionalnim reformama.

"Naša zemlja prolazi kroz jednu od najtežih političkih kriza u posljednjim decenijama", izjavio je on u ponedjeljak navečer.

U subotu je Leterme, čija je vlada tijesno pobijedila na izborima, odustao od drugog pokušaja formiranja koalicije, u jeku optužbi iz francuskog govornog područja da njegovi zahtjevi za veću autonomiju mogu dovesti do podijele zemlje.

Leterme je nominiran da formira vladu nakon što je njegova stranka povela nakon izbora, dobijajući 30 mjesta u donjem domu parlamenta koji broji 150 mjesta, okončavajući osam godina boravka u opoziciji.

Njegovi flamanski kršćanski demokrati i liberali iz francuskog govornog područja obavezali su se na reformski program, ali su kršćanski demokrati iz francuskog govornog područja odbili to učiniti.

Dopisnici tvrde da njegova regija Valonija, u kojoj se govori francuski, strahuje da će ga šira regionalna samouprava lišiti prihoda od saveznih poreza, što bi imalo negativne posljedice po socijalne službe.

Nezaposlenost u Valoniji je više nego dvostruko veća od one u Flandriji.

Valonci čine oko 40 posto od belgijskih 10,5 miliona stanovnika, dok su Flamanci, koji žive na sjevernoj polovini zemlje, većina.

Nijedna stranka nije uspjela premostiti jezički i geografski jaz između dvije belgijske regije.