Belgija: Na pomolu nova vlada nakon 18 mjeseci

Razgovori šest političkih partija bili su otežani zbog nesuglasica holandske i francuske zajednice u zemlji. Analitičari kažu da je dužnička kriza eurozone natjerala političare da promijene stav.

Prelazna vlada je na čelu Belgije od kada je prethodna dala ostavku u aprilu 2010. godine zbog nemogućnosti da riješe dugogodišnji lingvistički spor.

Odvojene holandske i francuske struje socijalista, demokršćana i liberala, uspjele su da prevladaju posljednju prepreku, odnosno pitanje budžeta, koji uključuje mjere štednje.

Očekuje se da će stranke danas odobriti sporazum od 180 strana, a nova vlada mogla bi već početkom naredne sedmice da preuzme dužnost, nakon sastanaka ovog vikenda.

Belgija, u kojoj su održani izbori u junu prošle godine, postavila je rekord u novijoj historiji sa najdužim periodom bez vlade.

Di Rupo (60) bit će prvi belgijski premijer sa francuskog govornog područja za posljednje tri decenije i prvi socijalista premijer Belgije od 1974. godine.

U međuvremenu, agencija za kreditni rejting Standard and Poor's smanjila je rejting Belgije, nakon što su porasli troškovi zaduživanja u toj zemlji.

Ovo je natjeralo političare da se saglase oko mjera štednje u budžetu kako bi se "sredili računi" do 2015. godine, što je bila posljednja velika prepreka formiranju vlade.

Razgovori između šest partija, tri sa većinski holandskog sjevera i tri sa francuskog juga, bili su blokirani zbog nemogućnosti da se riješi pitanje smanjenja socijalne pomoći i oporezivanja bogatih.

Na razgovorima nije učestvovala najveća belgijska partija separatistička flamanska N-VA Barta De Wevera.

Politički zastoj u Belgiji izazvao je bojazni da je zemlja blizu podjele na bogatiju holandsku Flandriju, koja ima 60 posto populacije, i francuski jug.