Studija obuhvata digitalnu branšu uključujući obrazovanje, poduzetništvo i istraživanja i komparaciju nekoliko centara. Osnova za istraživanje bilo je reprezentativno anketiranje 500 firmi i ciljnih grupa, te intervjui.
Studija je pokazala da se IKT sektor nakon posljednje velike analize iz 2007. godine konstantno razvija i da je postao važan i stabilan faktor za bečku privredu. Danas se 39 posto svih bečkih firmi i 26 posto zaposlenih može svrstati u IKT ili poslove bliske ovoj grani.
Zanimljivo je da je IKT sektor ostvario veći rast nego cjelokupni privatni sektor i s aspekta novih firmi i zaposlenih, a mjesečna primanja su dosta viša nego unutar cijele bečke tržišno orijentisane privrede.
Informacione i komunikacione tehnologije pripadaju onim sektorima za koje prognoze predviđaju znatan porast broja zaposlenih. Stručni kadar iz oblasti obrade podataka već sada se nalazi na listi deficitarnih zanimanja. Tokom anketiranja za studiju posebno su velike firme isticale problem u pronalasku stručnog kadra za programiranje i softwaresku tehniku.
Interesovanje za smjer IT na visokim stručnim školama je naglo poraslo, a broj njihovih apsolvenata skoro je identičan kao na univerzitetima.
Udio žena u IKT firmama i istraživačkim centrima je još uvijek nizak. Skoro 75 posto ispitanih firmi ne poduzimaju nikakve mjere za povećanje udjela žena uposlenika. Ni broj studentica IKT smjerova se posljednjih godina nije znatno promijenio.
U međunarodnom poređenju, Beč se nalazi na desetom od 60 gradova obuhvaćenim digitalnim indeksom "European Digital City Index" (EDCI). Beč je po broju IKT firmi i zaposlenih slabije rangiran od Amsterdama, Dablina, Štokholma ili Minhena, ali su zato ocjene za Beč u kategorijama kvalitet širokopojasnog pristupa internetu, troškov rada i kancelarijskog prostora, kvalitet življenja, naučne institucije i crowdfunding odlične.
Teme kao marketing gradova i obrazovanje ostaju izazov – preporuka autora studije, KMU Forschung Austria i eutema GmbH, su veća ulaganja u reklamiranje Beča kao IKT i tehnološkog centra i bolje korištenje ponuda u obrazovanju za rješavanje problema deficita kvalifikovane radne snage.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
