Bagram - baza zbog koje Amerika ne spava: Zašto je toliko važna i zbog čega je Trump očajnički želi

Na zajedničkoj konferenciji za novinare s britanskim premijerom Keirom Starmerom 18. septembra, Trump je rekao da američka vlada "pokušava vratiti [Bagram]".

"Dali smo im je za ništa. Želimo nazad tu bazu", poručio je.

Dva dana kasnije, 20. septembra, ponovio je zahtjev uz prijetnju objavljenu na svojoj platformi Truth Social: "Ako Afganistan ne vrati bazu Bagram onima koji su je izgradili – Sjedinjenim Američkim Državama – DOGODIĆE SE LOŠE STVARI!!!"

Talibani su odbili Trumpov zahtjev.

Ovo nije prvi put da Trump pokazuje interesovanje za povratak bivše američke vojne baze. U februaru 2025., u tadašnjem brifingu Bijele kuće (kasnije uklonjenom s njihove stranice), citiran je kako govori: "Planirali smo zadržati Bagram. Planirali smo zadržati malu vojnu silu na Bagramu".

Šta je baza Bagram i zašto Trump toliko insistira na njoj?

Četiri godine nakon što su američke snage evakuisale svoje vojne baze iz Afganistana, Bagram ostaje sporno mjesto koje Trumpova administracija želi povratiti.

Baza se nalazi oko 50 km od Kabula i ima dvije betonske piste – jednu dužine 3,6 km, drugu 3 km. Tokom pola stoljeća, Bagram je bio strateško uporište za razne vojne sile koje su kontrolisale Afganistan.

Izgradila ga je Sovjetska Unija 1950-ih, a nakon invazije 1979. Sovjeti su ga koristili deset godina. Godine 1991. kontrolu preuzima Sjeverna alijansa, ali baza potom prelazi u ruke talibana.

Nakon NATO invazije 2001., Bagram postaje glavno američko vojno uporište u Afganistanu. Na vrhuncu 2009. mogao je primiti oko 10.000 ljudi. Tu su bile smještene i jedinice NATO saveznika, pa čak i britanski Kraljevski marinci.

Osim vojnika, Bagram je imao i ozloglašeni zatvor poznat po mučenjima, bolnicu, vojne barake i američke lance brze hrane poput Pizza Hut i Subway.

Amerikanci su bazu evakuisali u augustu 2021., uništivši veći dio opreme. Ostatak je opljačkan prije nego što su je talibani preuzeli.

Zašto Trump želi Bagram nazad?

Trump često kritikuje način povlačenja SAD-a 2021., tvrdeći da su talibanima ostavljene ogromne količine oružja. Ali stručnjaci kažu da se prava vrijednost Bagrama krije u njegovoj geostrategijskoj poziciji.

"Uvijek je imao stratešku važnost jer ga je izgradila Sovjetska Unija", rekao je Ibraheem Bahiss iz Crisis Group za Al Jazeeru.

Planinski teren Afganistana otežava kontrolu zračnog prostora, a Bagram – najveća baza u zemlji – nudi rijetku prednost. Ona je odigrala ključnu ulogu u "ratu protiv terorizma" nakon 2001., a odatle su pokretane i zračne operacije koje su završavale civilnim žrtvama, poput bombardovanja bolnice Ljekara bez granica u Kunduzu 2015., kada je ubijeno 42 ljudi.

Danas Bagram dobija još veću važnost zbog kineskog uticaja u regionu. Baza je udaljena 800 km od kineske granice i 2.400 km od kineske fabrike projektila u Xinjiangu.

Trump je i sam rekao da je baza "samo sat vremena udaljena od mjesta gdje Kina pravi nuklearno oružje".

Peking je oštro reagovao, poručivši da Afganistan treba sam odlučivati o svojoj budućnosti i da "stvaranje tenzija u regionu neće biti popularno".

Može li SAD vratiti Bagram?

Analitičari smatraju da je to malo vjerovatno.

"Teoretski, Bagram je strateška baza za američku moć u regionu. Ali vraćanje u Afganistan bilo bi u potpunoj suprotnosti s politikom povlačenja", rekla je Ashley Jackson iz Centra za oružane grupe u Ženevi.

Pregovori o povratku bili bi komplikovani, a talibani nemaju nikakav interes da predaju bazu. "To bi uništilo njihovu legitimnost", smatra Hekmatullah Azamy iz CAPS-a.

Bahiss dodaje da bi svaka nagodba s Amerikancima "slomila snagu talibana i dovela do masovnog dezertiranja njihovih boraca".

Talibani su 21. septembra jasno odbili Trumpov zahtjev, pozivajući se na sporazum iz Dohe iz 2020. u kojem se SAD obavezao da neće prijetiti Afganistanu niti se miješati u njegove unutrašnje poslove.

Stručnjaci smatraju da Trump Bagram koristi kao pregovarački adut. Možda traži nešto veliko – bazu – da bi kasnije pristao na manju ustupku, poput povratka dijela oružja koje su talibani zaplijenili.

Prema procjeni Pentagona iz 2022., u Afganistanu je ostavljeno oružja vrijednog više od 7 milijardi dolara. Za talibane bi i sama činjenica da vode pregovore s Washingtonom bila korak ka međunarodnom priznanju.

Bahiss zaključuje da sve zavisi od toga šta talibani mogu ponuditi: "Hoće li to biti privatne investicije, minerali ili vojna sredstva poput Bagrama? Na njima je da pokažu".