Posljedice klimatskih promjena, brza industrijalizacija i rast stanovništva na vodne resurse mogli bi dovesti do zdravstvenih i socijalnih problema koji bi mogli koštati milijarde dolara godišnje, navodi se u izvještaju, javio je Reuters.
"Ukoliko se trenutni nezadavoljavajući trend nastavi, u jednoj ili dvije decenije azijske zemlje u razvoju vjerovatno će se suočiti i boriti s krizom u stvaranju kvalitetne vode bez presedana u ljudskoj istoriji", piše jedan od autora izvještaja Ajit Biswas.
Izvještaj nazvan "Azijska razvojna perspektiva vodeosnabdijevanja" podnesen je Azijsko-pacifičkom forumu o vodnim resursima u Singapuru i o tom problemu će se raspravljati na samitu u Japanu iduće sedmnice.
Izvještaj je također objavljen prije susreta pod okriljem UN-a u Indoneziji iduće sedmice na kojem će se razgovarati o nasljedniku Protokola iz Kyota o klimatskim promjenama.
"Upravljanje kvalitetom vode dugo je bilo zanemareno pitanje u azijskim zemljama u razvoju koje su naše članice. Godišnji ekonomski troškovi vjerovatno će iznositi milijarde dolara", piše Biswas.
U izvještaju se navodi da će masovna urbanizacija predstaviti novi tip izazova vezanih s vodosnabdijevanjem.
Nasuprot razvijenim zemljama, poput Japana, zemlje u razvoju zaostaju u prikupljanju, čišćenju i sigurnom odlaganju otpadnih voda, navodi se u izvještaju.
Klimatske promjene vjerovatno će povećati učestalost ekstremnih dešavanja poput suša i poplava i uvest će veće nivoe rizika i neizvjesnosti s kojima bi se vodoindustrija mogla pouzdano nositi, tvrdi Biswas.
Izvještaj, koji je pisao tim specijalista, pokriva 12 azijskih zemalja: Bangladeš, Kambodžu, Kinu, Fidži, India, Indoneziju, Kazahstan, Pakistan, Filipine, Samou, Sri Lanku i Vijetnam.
