Azerbejdžan protiv otvaranja tursko-armenskih granica

Komentirajući saopćenja Ankare i Erevana o skorom uspostavljanju diplomatskih i bilateralnih odnosa, Poluhov je rekao da svaka suverena zemlja ima pravo određivati kakvi će biti njenih odnosi s drugim državama, ali da Baku smatra kako je "otvaranje armensko-turske granice bez vezivanja s rješavanjem gornjekarabaškoga, armensko-azerbejdžanskog sukoba suprotno nacionalnim interesima Azerbejdžana".

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu najavio je u utorak mogućnost da Turska otvori granice prema Armeniji do kraja godine u skladu s protokolom o uspostavi diplomatskih odnosa, čime se stavlja tačka na stoljetno neprijateljstvo dviju zemalja.

Predstavnik azerbejdžanskog ministarstva rekao je da je pozicija Ankare kako "neće poduzimati aktivnosti koje proturječe interesima Azerbejdžana", o čemu su više puta davali izjave visokorangirani turski političari, navela je ruska državna novinska agencija.

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je u maju u skupštini Azerbejdžana istaknuo da je "Turska zatvorila granicu s Armenijom kao odgovor na njenu okupaciju azerbejdžanskih teritorija i otvorit će ih nakon njihovog oslobađanja", podsjetio je Itar-Tass.

U februaru 1988. godine Autonomna oblast Gornji Karabah istupila je iz Azerbejdžanske Sovjetske Socijalističke Republike, a u septembru 1991. saopćeno je da je formirana Republika Gornji Karabah u granicama oblasti i susjednih oblasti Azerbejdžana naseljenih Armenima.

Prema različitim podacima, u sukobu azerbejdžanskih i armenskih snaga život je izgubilo do 25.000 ljudi s obje strane, više od toga ih je ranjeno, a stotine hiljada su raseljene.

Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa, nestalima se smatra više od 4.000 osoba.

Pregovori o rješavanju konflikta bezuspješno se vode od 1992. godine u okviru Grupe OSCE-a Minsk.

Armenija štiti interese nepriznate republike koja nije strana u pregovorima, dok Azerbejdžan insistira na očuvanju svoje teritorijalne cjelovitosti.