"Čudesna priča o padu zrakoplova s visine od 10.000 metara i preživjeloj stjuardesi je prijevara čehoslovačkih i jugoslavenskih tajnih službi", tvrdi dopisnik ARD-a iz Praga Peter Hornung-Andersen.
On je zajedno sa svojim češkim kolegom Pavelom Theinerom i stručnjakom za zračni promet Timom van Beverenom nakon višegodišnjeg istraživanja i uvida u tajne spise Čehoslovačke obavještajne službe te nakon razgovora s očevicima i stručnjacima za zračni promet zaključio da se JAT-ov zrakoplov raspao u blizini sjevernočeškog mjesta Srbska Kamenice samo nekoliko stotina metara iznad zemlje, a ne na visini od 10.000 metara kako se dosad tvrdilo.
Time je doveden u pitanje i rekord stjuardese Vesne Vulović koja je u Guinessovu knjigu rekorda ušla kao osoba koja je preživjela pad bez padobrana s visine od 10.000 metara.
"Područje na kojem su se nalazili dijelovi zrakoplova bilo je premalo za pad s visine od 10.000 metara. Po mojoj procjeni, zrakoplov se raspao na visini između 600 i 900 metara", rekao je za ARD Zlatko Veres, tadašnji istražitelj jugoslavenikih vlasti, kasnije šef povjerenstva za istragu zrakoplovnih nesreća makedonske vlade.
Veres se našao na mjestu događaja netom nakon pada JAT-ova DC-9, koji se srušio na letu Kopenhagen - Zagreb 27. januara 1972.
Prema navodima stručnjaka za zračni promet i novinara Tima van Beverena, piloti JAT-ova zrakoplova DC-9 su "iz dosad nepoznatih razloga", zrakoplov "koji je očito imao tehničkih poteškoća" naglo pokušali spustiti s visine od 10.000 metara na visinu na kojoj vlada zračni pritisak podnošljiv za putnike.
Pritom je zrakoplov, kako nadalje u razgovoru za ARD navodi Van Beveren, skrenuo s predviđene rute kako ne bi kolidirao sa zrakoplovima na manjim visinama, te je ušao u osjetljivo vojno područje. Tamo je, kako pretpostavlja Hornung-Andersen, zrakoplov najvjerojatnije oborila čehoslovačka protuzračna obrana.
"U blizini pada u tadašnje vrijeme nalazilo se skladište atomskog oružja, a daljnji razlog za brzu odluku o obaranju jugoslavenskog DC-9 može biti i činjenica da su se u bliskom zračnom prostoru nalazili i zrakoplovi tadašnjih predsjednika DDR-a i Sovjetskog saveza Honeckera i Brežnjeva", rekao je Horning-Andersen za berlinski dnevnik taz.
"Dokaza za moje tvrdnje nema, jer su ključni dokumenti nažalost uništeni", rekao je Horning-Andersen koji se preko dvije godine bavio ovim slučajem.
Novinar tvrdi da je istraživanje bilo vrlo teško jer i dan-danas u češkom uredu za zračni promet sjedi osoba koja je 1972. izmislila cijelu priču.
"Mi smo prilikom prikupljanja dokaza nailazili na zapreke jer je još mnogo "starog kadra" aktivno", reko je Horning-Andersen. Također spominje otpor srpskih službi na koji je naišao prilikom istraživanja.
"Napetosti između Srba i Hrvata ima još i danas i ovakva priča u kojoj zločesti Hrvati ubijaju dobre Srbe ima i danas težinu", smatra Horning-Andersen objašnjavajući otpor nekih svjedoka iz Srbije.
On se, međutim, poziva i na izjave očevidaca u Češkoj koji tvrde da su zrakoplov netom prije pada vidjeli sa zemlje i da je bio u jednom dijelu.
"S obzirom da su se toga dana oblaci nalazili na visini između 600 i 900 metara, znači da priča o ekspoziji na 10.000 metara ne može biti istinita", smatra Horning-Andersen.
U prilog Hornung-Andersenovoj tvrdnji ide i izjava preživjele stjuardese Vesne Vulović koja tvrdi da je, shodno pravilima, sjedila neposredno iza zadnjeg putnika u kabini.
S obzirom da je zrakoplov s 22 putnika bio poluprazan, Vulović se nije mogla nalaziti, kao tvrdi službena verzija, u repu zrakoplova nego u njegovoj sredini, dakle na mjestu gdje je navodna eksplozija prepolovila letjelicu.
Prema službenoj verziji Vulović je preživjela pad nakon što se rep letjelice spiralno spuštao 10.000 metara prije nego što je pao u gustu šumu nedaleko od tadašnje granice Istočne Njemačke i Čehoslovačke.
Hornung-Andersen također dvoji u vjerodostojnost poziva kojim je dosad nepoznata osoba dan nakon nesereće švedskom dnevniku "Aftneposten", a predstavila se kao pripadnik hrvatske emigracije, preuzela odgovornost za pad zrakoplova.
"Upravo je nevjerojatno kako je tajnoj službi komunističke Čehoslovačke pošlo za rukom međunarodnoj javnosti prodati takvu nevjerojatnu priču, a da Zapad nije nimalo ozbiljnije posumnjao u nju. Umjesto provjere čak se i u bliskoj prošlosti znanstveno pokušalo objasniti preživljavanje Vesne Vulović", zaključio je Horning-Andersen.
Radio feature Petera Horninga-Andersena "Dan kada je Vesna Vulović pala s neba" bit će emitiran na državnom radiju SR2 10. januara.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
