U govoru pred Glavnom skupštinom UN-a, Annan je pozvao na proširenje Vijeća sigurnosti, uvođenje jasnih pravila kada neka nacija može ući u rat, jačanje ljudskih prava i poticanje razvoja i trgovine, kao i na veliku reorganizaciju birokracije te svjetske organizacije.
"Ova dvorana čula je toliko ambicioznih izjava da joj je to dovoljno za sljedećih nekoliko desecenija. Svi mi znamo što su problemi i svi znamo što smo obećali. Ono što nam je sada potrebno nisu više izjave i obećanja nego akcija kojom ćemo ispuniti ono što smo obećali", rekao je Annan.
Podnoseći izvještaj na 63 strane, Annan je izrazio nadu da će dogovor o najvećim reformama u historiji UN-a biti postignut na summitu svjetskih lidera u sjedištu te organizacije u New Yorku u septembru, kojim će biti obilježeno 60 godina njenog postojanja.
Naziv izvještaja "U većoj slobodi prema razvoju, sigurnosti i ljudskim pravima za sve", sadrži ključne pojmove iz Povelje UN-a, koji se odnose na socijalni napredak i bolje životne standarde "u većoj slobodi". Samo izvještaj promovira zaokret u prioritetima UN-a, u kojima u prvom planu trebaju biti glavni razvojni i sigurnosni problemi, kao i oni u oblasti ljudskih prava.
Istovremeno se iznose planovi koji UN trebaju učiniti učinkovitijom, otvorenijom i odgovornijom organizacijom.
Preporuke izvještaja proističu iz zaključaka dva panela koja su se, pod okriljem UN-a, bavila pitanjima kolektivne sigurnosti i Milenijskim ciljevima razvoja, proklamiranim radi smanjenja siromaštva, kao i obećanjima danim u Milenijskoj deklaraciji iz 2000.
Zemlje u razvoju, pored ostalog, trebaju provesti nacionalne planove akcije, uz veću pomoć razvijenih zemalja, koje u tu svrhu trebaju najkasnije do 2015. početi odvajati sredstva u visini od 0,7 posto ukupnog nacionalnog dohotka. Jedna od preporuka jeste i da se radi ublažavanja posljedica klimatskih promjena mobiliziraju nauka i tehnologija.
Također, s obzirom da protokol iz Kyota prestaje vrijediti 2012., treba biti usvojena međunarodna obaveza stabiliziranja emisije plinova koji uzrokuju efekt staklene bašte.
U domenu sigurnosti, u izvještaju se predlaže "sporazum o sveobuhvatnoj intervenciji protiv terorizma, baziran na jasnoj i usvojenoj definiciji, kao dio šire strategije za sprečavanje" tog općeg zla. Sugerira se i formiranje Komisije UN-a za jačanje mira, koja bi trebala osigurati mir u post-konfliktnim zemljama, i zamjena Komisije za ljudska prava manjim, stalnim Vijećem UN-a za ljudska prava, koji bi imao veće ovlasti.
Sve države trebaju prihvatiti odgovornost da "zaštite UN kao osnovicu za zajedničko djelovanje protiv genocida, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti", kao i da uspostave Fond za demokraciju, koji bi pružao stručnu i finansijsku pomoć zemljama koje teže uspostavi ili jačanju vlastitih demokratskih sistema.
Međutim, još je nejasno postoji li politička volja za usvajanje ovih prijedloga, iznesenih dvije godine poslije oštre debate oko unilateralne akcije Sjedinjenih Američkih Država u Iraku, koja je izazvala ozbiljne podjele u UN-u.
Jedno od najosjetljivijih pitanja vezanih za reforme je prijedlog o proširenju Vijeće sigurnosti.
Annan je iznio dva modela: prema prvom, sadašnjim stalnim članicama Vijeća - Velikoj Britaniji, Narodnoj Republici Kini, Francuskoj, Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama, pridodalo bi se još šest novih država, dok se drugim modelom predviđa povećanje broja nestalnih članica glavnog izvršnog tijela organizacije.
Iako se stalne članice još nisu službeno izjasnile o ovim prijedlozima, diplomati u New Yorku ističu da će, u slučaju proširenja Vijeća sigurnosti, vjerojatno biti primijenjen drugi model.
Još jedan od potencijalnih problematičnih prijedloga je Annanovo zalaganje za definiranje okolnosti pod kojima neka vojna akcija može biti međunarodno odobrena. Obrazlažući tu inicijativu, Annan je upozorio da bi duboke podjele oko tog pitanja mogle potkopati međunarodni sistem sigurnosti, koji je na snazi od osnivanja UN-a.
U okviru reformi, Annan se također založio za usvajanje konvencije protiv terorizma, kojom će terorizam biti definiran kao akt čiji je cilj uzrokovanje smrti ili teško ranjavanje civila radi zastrašivanja neke zajednice, vlade ili međunarodne organizacije.
Usprkos sve manjem zanimanju najutjecajnijih zemalja svijeta, prije svih SAD-a, za funkcioniranje UN-a, dužnosnici te organizacije izrazili su nadu da će svijet uvidjeti nužnost postojanja takve organizacije i prihvatiti reforme koje Annan predlaže.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
