Pritisak na snabdijevanje
0

Analitičari uvjeravaju: Udari na Krimski most samo dodatno opterećuju rusku logistiku

Piše: D. Dž. |
Satelitski snimak Krimskog mosta preko Kerčkog moreuza nakon rušenja u ukrajinskom napadu dronovima i raketama, 19. novembar 2026 (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Djelimično uništenje Krimskog mosta pojačava višemjesečnu ukrajinsku kampaniju presijecanja ruskih linija snabdijevanja na jugu i istoku Ukrajine i na okupiranom Krimu, ocjenjuju analitičari i ukrajinski komandanti s kojima je razgovarao Reuters.

Iako sami po sebi ne mijenjaju tok rata, napadi ove sedmice dodatno opterećuju već napregnutu rusku logističku mrežu, i to tako da bi se Rusija teško mogla prilagoditi, rekla su Reutersu dva analitičara i dva ukrajinska komandanta.

Udar na prestižni ruski projekat imao je i snažnu simboličku težinu, posebno uoči sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

John Helin iz Atlantskog vijeća kaže da je napad pokazao sposobnost Kijeva da gađa rusku logistiku preko Azovskog mora i na okupiranom jugoistoku, u trenutku kada ruski napredak na bojištu gotovo staje.

"Važnija priča ovdje nije nužno uništenje samog Krimskog mosta, nego sve veći pritisak koji Ukrajina vrši na cijeli ruski logistički sistem", rekao je Helin.

Putin je u četvrtak kazao da se most koristio isključivo u civilne svrhe i najavio snažan odgovor. Ruski napad balističkim raketama na Kijev tokom noći oštetio je tri mosta preko Dnjepra, saopćili su u petak gradski zvaničnici.

"Više saobraćaja, više meta"

Napadi ove sedmice, u kojima je uništen cestovni dio mosta, uslijedili su nakon ljeta pojačanih udara kojima Ukrajina nastoji izolovati Krim i natjerati Rusiju da okonča rat koji traje skoro pet godina.

Ukrajinske snage sistematski su gađale velike tankere koji prevoze gorivo na poluostrvo, što je izazvalo široke nestašice, i udarale na energetsku infrastrukturu na Krimu. Mjesecima ranije počele su gađati ruske linije snabdijevanja na autoputu M-14 kroz okupirani jug, ključnoj arteriji za ruske snage na velikom dijelu fronta.

Pošto je Krimski most djelimično onesposobljen, Rusija nema mnogo izbora osim da više saobraćaja usmjeri tim autoputem, koji je već stalna meta, kaže Franz-Stefan Gady iz Centra za novu američku sigurnost (CNAS).

"Više saobraćaja znači više meta", rekao je Gady, dodajući da je naglo urušavanje logistike ipak malo vjerovatno jer je Rusija razvila taktike izbjegavanja, poput raspršivanja i vožnje noću.

Komandant jedne ukrajinske jedinice dronova koja djeluje iznad autoputa očekuje da će Rusija tamo pojačati protivzračnu odbranu, ali vjeruje da će ukrajinske snage nastaviti nanositi štetu. Ključnu ulogu u udarima na rusku logistiku ima brz razvoj ukrajinskih dronova srednjeg dometa, koji uglavnom djeluju na udaljenosti od 30 do 180 kilometara.

"Jedino što im (Rusima) sada pomaže je vrijeme", rekao je komandant, misleći na nedavne kiše i gustu oblačnost. Zatražio je da ostane anoniman iz sigurnosnih razloga.

Na meti i željeznica

Rusija je izgradila 19 kilometara dug cestovni i željeznički most kako bi povezala svoje kopno s Krimom, koji je anektirala 2014. godine. Ukrajina ga je oštetila i ranije: kamionom-bombom 2022, morskim dronovima 2023. i podvodnim eksplozivom 2025. godine.

Novi razorni napad na željeznički dio mogao bi sav željeznički teret usmjeriti kroz isti kopneni koridor kojim prolazi autoput M-14, kaže oficir ukrajinske Grupacije snaga Azov, koja gađa dio tog koridora.

Ukrajinski udar u četvrtak, treći napad na most ove sedmice, doveo je do obustave saobraćaja na željezničkom dijelu. Ruski zvaničnici nisu dali druge detalje.

Grupacija Azov posljednjih mjeseci proširila je udare srednjeg dometa s cestovne logistike na željeznicu. Veći ruski teretni saobraćaj kroz njen sektor bio bi "ogroman bonus", rekao je oficir iz njenog centra za borbenu upotrebu dronova, koji je zatražio da mu se ne objavi identitet. Prema njegovim riječima, Azov je posljednjih mjeseci u svom sektoru pogodio 100 lokomotiva i uništio 600 tona goriva. Reuters te brojke nije mogao nezavisno provjeriti.

Helin ističe da je Rusija već odavno veliki dio vojnog tereta, poput goriva i municije, preusmjerila s mosta na kopneni koridor. Ipak, ukrajinski udari na nekoliko manjih mostova preko rijeke Mius u Rusiji mogli bi stvoriti nova uska grla i pokrenuti "igru mačke i miša", jer bi Rusija morala stalno popravljati prelaze.

Gubitak pristupa Krimskom mostu za Rusiju bi u konačnici više pogodio vojnu i civilnu logistiku na Krimu nego ruske operacije na bojištu na jugu Ukrajine, smatra Gady.

"Pravo pitanje je može li Ukrajina držati most van upotrebe i istovremeno održavati pritisak na koridor. Upravo bi to, oboje u isto vrijeme, zaista stisnulo Rusiju", rekao je.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima