Amerika predana u ruke Donalda Trumpa: Vrhovni sud zadao posljednji udarac podjeli vlasti u SAD-u

Uvijen u koloplet manjih odluka vezanih za dosadašnji mandat Donalda Trumpa, aktuelnog predsjednika SAD-a, Vrhovni sud je donio presudu da niži sudovi ne mogu blokirati izvršne odluke predsjednika.

Odluka je donesena nakon što je Trumpova administracija podnijela apelaciju, izrevoltirana zbog nižih nivoa sudstva koji su blokirali njegove odluke, često upitne a nekada i otvoreno u suprotnosti s Ustavom SAD-a.

Naravno, Trump je odmah sazvao konferenciju za medije, te se, zajedno sa svojom državnom tužiteljicom Pam Bondi, hvalio odluku suda, svjestan da je sada dobio moć koju su bivši predsjednici mogli samo poželjeti.

Podjela vlasti? To Americi, očigledno, ne treba

Amerika je na tekovinama svog Ustava iz 1787. godine, barem u javnosti, izgledala kao primjer reprezentativne republike, koja balansuje demokratiju s korektnim predstavljanjem svakog dijela ove zemlje.

Sistem u kojem je svaki nivo vlasti (izvršni, zakonodavni, sudski) korekcija drugom, te u kojem postoji balans između "moći većine" i "korektnog predstavljanja", gdje se čuje glas i najbrojnijih, ali i onih koji bi se u "čistoj" demokratiji u potpunosti utopili.

Međutim, sistem koji je, koliko-toliko, izdržao test vremena "naletio" je na Trumpa i na njegovu politiku koja se može opisati kao prijeteća, nasilnička, a na momente i "luđačka."

Kada je Trump 2016. godine pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u, počeo je proces "trumpizacije" Republikanske stranke, koji je kulminirao u trenutnoj situaciji, gdje kongresmeni i senatori ove partije lojalnost dokazuju svom lideru, a ne Ustavu ili svojim glasačima.

Samom kulminacijom tog procesa, koji je preživio i period od 2020. do 2024. godine kada Trump nije bio predsjednik, na određen način su se ujedinile zakonodavne i izvršne vlasti, imajući u vidu da se republikanci drže apsolutno svega što Trump govori i misli.

Naravno, moguće je i da su to njihovi stavovi, ili odraz volje njihovih glasača, ali je to većinom strah od toga da će se Trumpu "stati na žulj", te da će ga na narednim izborima "dočekati" drugi član Republikanske stranke i srušiti ga uz novčanu i medijsku podršku apsolutnog lidera stranke i države.

Jednostavnije rečeno, Trump u Republikanskoj stranci provodi strahovladu gdje kongresmeni i senatori znaju da ih čeka teži put povratka u Washington ako se usprotive Trumpovoj politici, kakva god ona bila.

Pored gubitka mjesta u Kongresu, čeka ih i "kočenje" u napredovanju, pa čak i potencijalni politički krah, ako pokušaju da se usprotive nečemu što Trump traži.

Kako Republikanska stranka ima većinu u oba doma američkog Kongresa, jasno je da je njegovom pobjedom u novembru prošle godine započet i brzo kompletiran proces "ujedinjenja" izvršne i zakonodavne vlasti.

Vrhovni sud ispalio posljednji metak u nadu da će neko balansirati Trumpa

Od dolaska Trumpa na vlast, te otkad su republikanci preuzeli većine u oba doma Kongresa, bilo je jasno da će sudstvo morati da preuze ulogu "korektora."

Kako je Trump potpisivao, u najmanju ruku, upitne izvršne odredbe, sudstvo je reagovalo i neke od njegovih najradikalnijih odluka, poput ukidanja državljanstva po rođenju na američkoj teritoriji, zaustavljene su na vrijeme.

Međutim, Trump je odlučio da iskoristi činjenicu da je imenovao tri od devet aktuelnih sudija na Vrhovnom sudu, te da je još troje u najveći sud u SAD-u stiglo na prijedlog republikanskih predsjednika, te je sastavljena apelacija da se to zaustavi.

Ustavni stručnjaci u SAD-u su se nadali da će se sudije suprotstaviti Trumpu bez obzira na njihov lični odnos, te da će se oduprijeti napadu na svoje kolege na nižim nivoima, ali njihova nada je ugašena odlukom koja je otklonila posljednju branu za Trumpovu radikalnu politiku.

Ustav koji je izdržao ratove, promjene teritorija, te druge predsjednike koji su pokušavali uzeti više moći nego što im ovaj dokument daje, na kraju je "pao" pod noge Trumpu.

Postoji li nada za zaustavljanje Trumpa?

Ipak, vrijedi istaći dvije činjenice, a koje ne idu u prilog Trumpu i Republikanskoj stranci.

Prvenstveno, 2026. godine će biti održani izbori za svih 435 zastupnika u Predstavničkom domu, te za 33 mjesta u Senatu.

U američkoj politici postoji nepisano pravilo da ona stranka koja ima predsjednika gubi izbore dvije godine nakon njegove pobjede, a imajući u vidu "tanke" većine za republikance u oba doma, moguće je da Trump ima još "samo" godinu i pol gdje će moći da djeluje bez značajnije kontrole.

Druga važna činjenica je da je Vrhovni sud sada napravio presedan kojeg će aktivno koristiti svi naredni predsjednici, bili oni iz Republikanske ili Demokratske stranke.

Drugim riječima, Trump i republikanci su sada možda zadovoljni, ali se nameće veliko pitanje kakva će biti njihova reakcija kada predsjednik iz reda Demokratske stranke krene da koristi ovu obilnu moć.

Ko god bio predsjednik te iz koje god stranke dolazio, jasno je da je ova situacija nešto čega su se osnivači američke države (Founding fathers, engl.) bojali.

Ipak, ono što može dati nadu za građane SAD-a, ali i za američke međunarodne partnere i saveznike, jeste da će Trump vremenom gubiti na moći, a za godinu i pol je potencijalno i skoro pa potpuno može izgubiti.

Međutim, odluka Vrhovnog suda, kao i rast populizma i među Demokratskom strankom, mogu biti okidač za ozbiljan otklon od dvostoljetnih principa koji su od grupe 13 saveznih država napravili najveću silu na svijetu.