Amerika osigurala sporazum o izgradnji baza koji će im omogućiti da okruže Kinu

Ovim dogovorom Washington je zatvorio prazninu u luku američkih saveza koji se protežu od Južne Koreje i Japana na sjeveru do Australije na jugu.

Karika koja je nedostajala bili su Filipini, koji graniče s dvije najveće potencijalne žarišne tačke, Tajvanom i Južnokineskim morem, ili Zapadnofilipinskim morem, kako ga Manila zove.

SAD je već imao ograničen pristup pet lokacija prema Sporazumu o poboljšanoj obrambenoj suradnji (EDCA), novi dodaci i prošireni pristup, prema izjavi iz Washingtona, "omogućit će bržu potporu za humanitarne i klimatske katastrofe na Filipinima, i odgovoriti na druge zajedničke izazove", vjerojatno prikrivena referenca na suprotstavljanje Kini u regiji.

Izjava je uslijedila nakon što se ministar odbrane Lloyd Austin sastao s filipinskim predsjednikom Ferdinandom "Bongbongom" Marcosom Jr. u Manili u četvrtak.

SAD nije rekao gdje su nove baze, ali tri bi mogle biti na Luzonu, otoku na sjevernom rubu Filipina, jedinom velikom komadu zemlje u blizini Tajvan, ako se ne računa Kina.

Dogovor, koji djelomično poništava odlazak SAD-a iz njihove bivše kolonije prije više od 30 godina, nije mala stvar.

"Nema slučaja u Južnom kineskom moru koji ne zahtijeva pristup Filipinima", kaže Gregory B Poling, direktor programa za jugoistočnu Aziju pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

"SAD ne traži stalne baze. Radi se o mjestima, a ne o bazama."

Odnosno, traži pristup mjestima gdje se mogu izvoditi "lagane i fleksibilne" operacije koje uključuju opskrbu i nadzor po potrebi, umjesto baza u kojima će biti stacioniran veliki broj vojnika.

Drugim riječima, ovo nije povratak u 1980-e, kada su Filipini bili dom za 15.000 američkih vojnika i dvije najveće američke vojne baze u Aziji, u Clark Fieldu i obližnjem Subic Bayu.

Zatim je 1991. filipinska vlada pozvala na napuštanje. Filipinci su nedavno svrgnuli omraženu diktaturu Ferdinanda Marcosa, a slanje starih kolonijalnih gospodara kući dodatno bi zacementiralo i demokratiju i nezavisnost.

Vijetnamski rat je odavno završio, Hladni rat je bio na izmaku, a Kina je još bila vojni slabo. Tako su 1992. Amerikanci otišli kući - ili barem većina njih.

Što je još važnije, Kina više nije vojni slaba i kuca na glavna vrata Filipina. Manila je gledala užasnuta, ali nemoćna da intervenira - kako je Peking krenuo u ponovno crtanje karte Južnog kineskog mora. Od 2014. Kina je izgradila 10 baza na umjetnim otocima, uključujući jednu na grebenu Mischief, duboko unutar ekskluzivne ekonomske zone ili EEZ-a Filipina.

Do tada su odnosi između Manile i Pekinga bili bez velikih problema, kaže Herman Kraft, profesor političkih nauka na Univerzitetu Filipina.

"Imali smo situaciju u Južnom kineskom moru. Ali 2012. pokušali su preuzeti kontrolu nad Scarborough Shoalom. Zatim su 2014. počeli graditi otoke. Otimanje zemlje od strane Kine promijenilo je odnos."

"Imamo vrlo ograničenu sposobnost protiv prijetnje iz Kine", kaže bivši filipinski ambasador u SAD-u Jose Cuisia Jr.

On kaže da su Kinezi više puta prekršili obećanja da neće militarizirati svoje nove baze u Južnom kineskom moru.

"Kinezi su militarizirali ta obilježja i to stavlja veći dio našeg teritorija pod prijetnju. Samo SAD ima moć zaustaviti ih. Filipini to ne mogu sami."

Historija nasilja i zlostavljanja od američkih trupa na Filipinima još uvijek je osjetljiva tema. Procjenjuje se da je oko 15.000 djece ostalo sa svojim filipinskim majkama kada su njihovi američki očevi otišli kući.

"Imamo dugu historiju nejednakosti u našem odnosu", kaže Renato Reyes, glavni sekretar New Patriotic Alliance, ljevičarske skupine. "Filipini su bili prisiljeni snositi socijalne troškove. Postoji historija silovanja, zlostavljanja djece i toksičnog otpada."

Povratku SAD-a na Filipine oštro se protive ljevičari u zemlji.

Iako neće biti toliko vojnika kao ranije, Washington sada traži pristup nekoliko novih lokacija, neke okrenute prema Južnom kineskom moru, druge okrenute prema sjeveru prema Tajvanu. Neslužbena izvještaji ukazuju na opcije u Cagayanu, Zambalesu, Palawanu i Isabeli, prenosi BBC.