Američki sud kaznio izraelsku kompaniju koja je razvila program za špijuniranje kaznom od 167 miliona dolara

Presuda šalje snažan signal da privatne kompanije koje profitiraju od invazivne tehnologije nadzora neće biti zaštićene svojom povezanošću s vladinim klijentima.

Nakon jednog dana vijećanja, porotnici su utvrdili da je NSO djelovao sa "zlonamjerom, ugnjetavanjem ili prijevarom" prilikom postavljanja svog špijunskog softvera Pegasus protiv 1400 korisnika WhatsAppa.

Pegasus, koji omogućuje gotovo potpuni pristup uređaju mete, uključujući mikrofone, kamere i šifrirane poruke, korišten je ne protiv kriminalaca, već protiv novinara, branitelja ljudskih prava i političkih disidenata. Meta, koja je vlasnik WhatsAppa, opisala je hakiranje kao "prezreno" i jasno kršenje prava na privatnost.

NSO dugo tvrdi da se njegov špijunski softver prodaje samo provjerenim državnim klijentima u svrhu nacionalne sigurnosti. Međutim, istrage su pokazale da se Pegasus koristi za olakšavanje transnacionalne represije autoritarnih režima.

Prethodna američka administracija stavila je NSO na crnu listu zbog njegove uloge u takvim zloupotrebama, čineći ga prvom kompanijom dodanom na američki popis subjekata zbog omogućavanja državnog nadzora. Očekuje se da će odluka porote dodatno pritisnuti Washington da dodatno regulira sektor komercijalnog špijunskog softvera.

Iako bi finansijska kazna mogla biti teška za naplatu, sama presuda postavlja presedan: kompanija za špijunski softver mogu biti direktno odgovorne pred američkim sudovima, bez obzira na državnu pripadnost njihovih klijenata.

Time slučaj redefinira digitalnu privatnost ne samo kao očekivanje korisnika, već kao građansko pravo i signalizira da se nekažnjivost koju su dugo uživali privatni akteri nadzora bliži kraju.