Svijet
0

Američki stručnjaci o napetostima između Rusije i Gruzije

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Odnosi između Gruzije i Rusije sve su napetiji zbog dvije separatističke enklave na teritoriju Gruzije - Abhazije i Južne Osetije, u kojima su težnje za neovisnošću pojačane nakon što je Kosovo postalo samostalna država, ocijenili su, među inim, stručnjaci koje u ponedjeljak citira Glas Amerike (VoA).

Abhazija je regija na sjeverozapadu Gruzije dok je Južna Osetija na srednjem zapadu gruzijskog državnog teritorija. Obje regije graniče s Rusijom. Robert Legvold sa sveučilišta Columbia kaže da su i Abhazija i Južna Osetija "tehnički gledano" dijelovi Gruzije, no u oba kraja postoje snažni separatistički pokreti.

"I u Abhaziji i u Južnoj Osetiji je krajem prošloga desetljeća bio građanski rat i obje su regije odbile integrirati se u gruzijsku državu. Abhazija tvrdi da ima pravo biti suverena država. Južna Osetija u početku to nije tražila, ali se željela udružiti sa Sjevernom Osetijom, koja je dio Rusije. Ideja je bila da se zajedno integriraju u rusku državu. Međutim, sada i Južna Osetija smatra da treba postati neovisna država," kaže Legvold.

Ronald Suny sa Sveučilišta Chicago kaže da su ovakve separatističke tendencije pojačane nakon što se Kosovo proglasilo državom, a Zapad to prihvatio.

"Sada je sve otvoreno. Abhazija, Južna Osetija, možda Čečenija, Nagorni-Karabah kao i Pridnjestrovlje - sva ta područja pokušavala su u nedavnoj prošlosti proglasiti državu ili su se borila za široku autonomiju ... Sada oni mogu ukazati na Kosovo kao na presedan. Mogu reći 'i mi imamo pravo proglasiti državu'. Stanovnici Abhazije i Južne Osetije žele da Rusija u njihovo ime učini pritisak i da oni dobiju ili autonomiju ili neovisnost", ocjenjuje Suny.

Robert Legvold komentira nedavnu odluku Moskve da intenzivira suradnju s ove dvije separatističke enklave u Gruziji. "Moskva je 16. aprila najavila šire trgovinske odnose sa ta dva teritorija. Također, odlučila je otvoriti službena predstavništva u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Zbog toga je, na tim područjima Rusija prisutnija nego matična država, Gruzija."

Gruzija za napetosti i pogoršanje odnosa krivi Moskvu, a napetost povećava i činjenica da se u Abhaziji i Južnoj Osetiji nalaze i ruske vojne snage. Službeno, one su u mirovnoj misiji, no gruzijska vlada upozorava da ruska prisutnost u tim regijama samo jača separatističke ambicije lokalnih vođa.

Krajem prošlog mjeseca nad Abhazijom je srušena jedna bespilotna letjelica gruzijske vojske. Vlada Gruzije tvrdi da ju je srušio ruski borbeni avion, što Moskva odbacuje. U posljednjih nekoliko sedmica, srušeno je još nekoliko takvih gruzijskih letjelica.

Jason Lyall sa Sveučilišta Princeton smatra da su i Gruzija i Rusija u pogranične krajeve poslale dodatne vojne snage.

"Koristeći se bespilotnim letjelicama, Gruzija pokušava procijeniti jačinu ruskih snaga. Prema mirovnom sporazumu iz 1994. u Abhaziji i Južnoj Osetiji smije biti 3.000 ruskih vojnika. U ovom trenutku njih je već tamo najmanje tri hiljade."

Moskva i Tbilisi međusobno se optužuju. Takvu situaciju Ronald Suny ocjenjuje vrlo opasnom, ali ističe da nijedna od njih ne želi rat, Gruzija jer je preslaba, a Rusija će biti domaćin Zimske olimpijade.

"Soči je vrlo blizu, i tamo su već počele pripreme za Zimske olimpijske igre 2014. Borbe u tom području dovele bi u pitanje taj sportski događaj. Situacija je zapravo prilično tragična - obje zemlje klize k sukobu iako ga nijedna u ovom trenutku zapravo ne želi", opisuje krizu na Kavkazu Suny.

Slično misli i Jason Lyall: "Problem nije u tome da rat želi Gruzija ili da rat želi Rusija. Opasnost leži u tome da će vjerojatno doći do niza incidenata koji sada ne trebaju nikome. Situacija će se brzo oteti kontroli. Kada imate mnogo vojske na malom prostoru, u kombinaciji s nepovjerenjem iz prošlosti, svašta se može dogoditi."

Ronald Suny sa Sveučilišta Chicago objašnjava da je potrebno pregovarati. "Potrebna je državnička vještina. Potrebno je sjesti i pregovarati. U nizu kriznih situacija, po cijelom svijetu, ljudi postaju svjesni da se razgovarati mora i s onima koji vam nisu prijatelji... Morate razgovarati i sa svojim protivnicima, čak i s neprijateljima."

Većina američkih analitičara slaže se da problemi na rusko-gruzijskoj granici nisu nerješivi i upozorava da se novi ruski predsjednik Dimitrij Medvedev s njima mora uhvatiti ukoštac odmah, na početku svog mandata, jer bi se inače situacija mogla oteti kontroli.