Svijet
0

Američki senat prihvatio zakon o reformi zdravstva

FENA
Američki Senat u četvrtak je prihvatio zakon o reformi zdravstva kojim se uvode najveće promjene u zdravstvenom sustavu u SAD-u u posljednjih nekoliko desetljeća i proširuje zdravstveno osiguranje na više od 30 miliona trenutno neosiguranih građana.

Potpredsjednik SAD-a Joe Biden predsjedavao je sjednicom na kojoj je sa 60 glasova za i 30 protiv prihvaćen zakon, koji ima središnje mjesto u unutarnjopolitičkom programu Obamine administracije.

Za zakon je glasalo svih 58 demokratskih senatora i dvojica neovisnih koji pripadaju demokratskom klubu, dok su svi opozicijski republikanci bili protiv.

Predsjednik Barack Obama pozdravio je senatsko glasanje kao povijesno postignuće, ističući da je prihvaćeni zakon prekretnica s kojom se završava gotovo stoljetna borba za reformu zdravstva u SAD-u, na koju je još 1912. pozvao predsjednik Theodore Rosevelt.

"Sedam predsjednika, demokrata i republikanaca, pokušalo je s reformom no uvijek su bili blokirani od lobista posebnih interesa, koji su održavali status quo u interesu osiguravatelja a ne američkih građana", rekao je Obama u posebnoj izjavi nakon glasanja.

"Konačno smo došli do ostvarenja obećanja o provedbi značajne i stvarne reforme zdravstva, koja će donijeti dodatnu sigurnost i stabilnost Amerikancima", dodao je.

Zakon, po njegovim riječima, sadrži do sada najstrože mjere za povećanje odgovornosti osiguravajućih kuća, koje više neće moći birati koga će osigurati i odbijati pokrivanje troškova kada se osiguranik razboli, ili pak proizvoljno nametati participaciju troškova.

"Radnici više neće morati brinuti da će izgubiti osiguranje ako izgube ili promijene posao. Obitelji će uštedjeti na premijama, a poduzeća će uštedjeti novac i sada i u budućnosti", rekao je Obama, koji je odgodio obiteljski put na Havaje za božićne blagdane zbog izglasavanja zdravstvenog zakona.

Nakon višemjesečnog stranačkog nadmetanja u Kongresu i široke javne rasprave, uključujući stotine miliona dolara uloženih u lobiranje i oglašivačke kampanje protivnika i pristalica reforme, demokrati su se uspjeli približiti svom 70-godišnji cilju uvođenja univerzalnog zdravstvenog osiguranja u SAD-u.

Prvi put će se od većine Amerikanaca tražiti da pribave zdravstveno osiguranje preko poslodavca ili kroz nove burze osiguranja koje će regulirati vlada. Oni koji si ne mogu priuštiti osiguranje bit će subvencionirani od vlade a program zdravstvene skrbi za siromašne građane, Medicaid, bit će proširen na milione djece i odraslih s niskim prihodima.

Među ostalim, zakon predviđa subvencioniranje osiguranja za četveročlane obitelji s prihodima manjim od 88.000 dolara godišnje, što je 400 posto od praga siromaštva u SAD-u.

Da bi osigurali potrebnih 60 glasova, demokratski čelnici nisu se na kraju ustručavali od otvorene kupovine glasova, pa je u procijenjeni trošak reforme od 871 milijardu dolara u idućih 10 godina, uključeno i financiranje brojnih tzv. "projekata ljubimaca" koje su senatori namijenili svojim saveznim državama. Jedan od primjera je potpora konzervativnog demokrata Bena Nelsona iz Nebraske, pridobijena saveznim preuzimanjem svih troškova programa Medicaid u toj državi.

Prihvaćena senatska verzija sada će ići na usklađivanje s verzijom koja je početkom novembra prihvaćena u Predstavničkom domu Kongresa. Na kraju tog procesa oba doma moraju prihvatiti usklađeni zakon, koji će potom s potpisom predsjednika Baracka Obame stupiti na snagu.

Demokratski čelnici se nadaju da će Obama moći potpisati zakon prije govora o stanju nacije početkom iduće godine.

"Napredak i mogućnosti su ono što ovaj povijesni zakon predstavlja. Danas stojimo na pragu povijesti... učinili smo ono što su mnogi pokušavali, ali niko nije uspio", rekao je čelnik senatske većine Harry Reid.

Republikanski čelnik Mitch McConnell osudio je zakon kao "monsturozan" zbog ogromnog povećanja troškova zdravstva i proračunskog manjka. "Postoji široko protivljenje ovom monstruoznom zakonu. Borba još nije gotova. Ja i moje kolege ćemo se boriti da zaustavimo da ovaj prijedlog postane zakon", rekao je McConnell.

Nestranačka, Kongresna služba za proračun je procijenila da bi zakon mogao pridonijeti smanjivanju proračunskog manjka za 1.300 milijardi dolara u idućih 10 godina.