Svijet
0

Američki senat izglasao zakon o financijskoj reformi

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Američki Senat u četvrtak je izglasao zakon o reformi financijske regulative, koji ima za cilj spriječiti ponavljanje financijskih kriza poput one iz 2008., koja je krenula s Wall Streeta i izazvala globalnu recesiju.

Zakon, koji je prihvaćen sa 60 glasova za i 39 protiv, velika je pobjeda predsjednika Baracka Obame i većinske Demokratske stranke, te nakon zdravstvene druga temeljna reforma koju je Obamina administracija ove godine provela kroz Kongres.

Očekuje se da će Obama zakon potpisati početkom iduće sedmice na posebnoj svečanosti u Bijeloj kući, koja treba istaknuti zalaganje demokrata za dobrobit prosječnih građana, nasuprot moćne financijske industrije i njezinih republikanskih saveznika.

Pristalice zakona kažu da on vladi pruža potrebne instrumente kako bi spriječila banke i druge financijske tvrtke da izrabljuju potrošače hipotekarnih kredita, kreditnih kartica i drugih financijskih proizvoda, te osigurava da se izbjegnu buduće sanacije velikih banaka i korporacija državnim novcem.

Predsjednik Barack Obama pozdravio je izglasavanje zakona ocjenom da on donosi "najsnažniju financijsku zaštitu potrošača u povijesti". "Zbog ove reforme od Amerikanaca se više nikada neće tražiti da plate račune za pogreške Wall Streeta. Više neće biti sanacija koje financiraju porezni obveznici, i tačka", rekao je Obama.

Opozicijski republikanci svoje su protivljenje zakonu opravdali nedovoljnom zaštitom od budućih sanacija tvrtki koje su prevelike da bi završile u stečaju.

"Od sada će svaki građanin imati pravo na jasne i sažete informacija potrebne da donese najbolje financijske odluke", rekao je Obama, dodajući kako će zakon osigurati da se banke natječu "s cijenama i kvalitetom, a ne s trikovima i zamkama".

Demokrati planiraju svoju kampanju za kongresne izbore u novembru uveliko osloniti na oštre mjere protiv Wall Streeta, koje donosi zakon na svojih 2300 stranica.

Wall Street i veći dio financijske industrije snažno je lobirao protiv zakona, angažirajući više od 600 lobista i potrošivši više od 55 miliona dolara, prema pisanju sedmičnika Time.

U Predstavničkom domu Kongresa, koji je zakon izglasao krajem juna, gotovo svi republikanci su bili protiv, što se ponovilo i u četvrtak u Senatu.

No tri republikanca, sanator Scott Brown iz Massachusettsa i senatorice Susan Collins i Olympia Snowe iz Mainea, svojim su glasovima osigurali potrebnu većinu od 60 glasova za donošenje zakona.

Demokratski senator Russell Feingold glasao je protiv zakona, ističući da nije dovoljno oštar prema financijskoj industriji.

Zakon donosi zaokret u 30-godišnjem trendu deregulacije financijske industrije u SAD-u uvodeći najveće promjere od 1930., kada je osnovana Komisija za vrijednosnice (SEC) i Savezna korporacija za osiguranje depozita (FDIC).

Zakonom se stvara ured za zaštitu potrošača na financijskom tržištu u sklopu središnje banke - Federalnih rezervi, osniva vijeće regulatora za nadzor financijske industrije od sustavnih rizika, nameću strogi propisi za složene financijske derivate koji su bili u srcu posljednje krize, jamči dioničarima utjecaj na bonuse uprave, te vladi daju ovlasti za preuzimanje i likvidaciju posrnulih tvrtki, čiji bi krah predstavljao opasnost za gospodarstvo.

Trošak provedbe zakona, prenosi Hina, procijenjen je na 19 milijardi dolara u idućih 10 godina.