Američki NBC: Vlast u Iranu je stabilnija nego prije rata, ne žuri im se s dogovorom

Predsjednik Donald Trump u više je navrata pojačao pritisak kako bi ubrzao kraj rata s Iranom, naređujući intenzivnije bombardovanje, prijeteći uništenjem infrastrukture i uvodeći pomorsku blokadu, uz povremene diplomatske pokušaje.

No, prema zapadnim diplomatama i obavještajnim zvaničnicima, iranske vlasti ne pokazuju spremnost na brzi dogovor i politički su stabilnije nego prije izbijanja sukoba, uprkos atentatima na njegove lidere i razaranju vojnih ciljeva.

Masovni antivladini protesti koji su Iran tresli neposredno prije rata u međuvremenu su se povukli, a umjerena i reformska frakcija u vlasti dodatno je marginalizirana, jer su teški američki napadi i česti Trumpovi ultimatumi potkopali njihovu argumentaciju o popuštanju Washingtonu. Istovremeno, u SAD-u rastu politički troškovi: približavaju se izbori na polovini mandata, slijedi važan susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, a rastu i cijene goriva.

Prema novim anketama, većina birača ne odobrava Trumpovo upravljanje ratom s Iranom. Jedan zapadni zvaničnik za NBC News je rekao: "Iranci se ne čine nimalo nestrpljivi da pregovaraju".

Trump, međutim, tvrdi da ne trpi pritisak rokova i na Truth Socialu je poručio: "Molimo vas da imate u vidu da sam vjerovatno osoba pod najmanjim pritiskom koja je ikada bila na ovoj poziciji. Imam svo vrijeme na svijetu, ali Iran nema — sat otkucava!"

Predsjednik je ranije rat nazvao "malim izletom" za koji je tvrdio da će trajati oko pet sedmica, a potom poručio da je Amerika "ispred rasporeda".

U razgovoru s novinarima u Ovalnom uredu istakao je da ne želi žuriti: "Želim da odvojim vrijeme. Imamo mnogo vremena i želim da postignemo sjajan sporazum", podsjećajući koliko su trajali ratovi u Vijetnamu, Drugom svjetskom ratu i Koreji. Ipak, kako sukob traje, sve više Amerikanaca izražava nezadovoljstvo i zbog ekonomskih posljedica rata.

Anketa NBC News Decision Deska među registrovanim biračima pokazala je da dvije trećine Amerikanaca ne odobrava način na koji Trump vodi rat, dok trećina podržava njegov pristup. Istraživanje Fox Newsa istovremeno bilježi nove prednosti demokrata nad republikancima po pitanju inflacije i ekonomije. Analitičari se razilaze oko toga ide li vrijeme više u korist Teherana u nadmudrivanju oko Hormuškog moreuza, uskog prolaza kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih isporuka nafte i gasa.

Iran, prema procjenama stručnjaka, računa da Trumpova administracija i američka javnost neće imati strpljenja za dugotrajan rat i da će se povući kako budu rasli ekonomski i politički troškovi.

Profesor Daniel Byman s Univerziteta Georgetown ocijenio je da je za iranske vlasti sukob egzistencijalan, dok većina Amerikanaca želi da bude brzo završen, uz nadu da će cijene goriva pasti. Po njemu, takav raskorak u percepciji podstiče Teheran da produžava krizu, očekujući da će postepeni pritisak iznuditi ustupke, dok česta Trumpova blefiranja rizikuju da uvjere Irance kako američke crvene linije nisu stvarne.

U Bijeloj kući vodi se rasprava da li postavljati nove javne rokove za dogovor koje bi predsjednik ponovo probijao. Trump je već pet puta produžio vlastite rokove za prihvatanje iranske ponude. Nedavno je zaprijetio da će "zbrisati" elektrane ako Iran ne "u potpunosti otvori" Hormuški moreuz, ali je samo dva dana kasnije najavio petodnevnu pauzu u zračnim napadima i više puta odgađao eventualne nove udare.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt naglasila je da samo predsjednik može odrediti naredni rok za odgovor na prijedlog Teherana o okončanju rata. Potpredsjednik JD Vance pripremao se za drugi krug pregovora u Pakistanu, nakon neuspješne prve runde, ali je put u Islamabad odgođen i specijalni izaslanik Steve Witkoff te Trumpov zet Jared Kushner vraćeni su na Floridu.

Trump računa da će američka pomorska blokada iranskih luka natjerati Teheran na ustupke i ponovo otvaranje Hormuškog moreuza. Iran je snažno oslonjen na izvoz nafte i pristalice blokade smatraju da će dugotrajna obustava dovesti do hiperinflacije i ozbiljne finansijske krize. Od proglašenja blokade, američke snage su pregledale najmanje dva broda povezana s Iranom, za koje tvrde da su prevozili naftu, te odbile prolaz još 33 plovila koja su se približila moreuzu.

Zapadni zvaničnici navode da bi blokada s vremenom mogla promijeniti računicu u Teheranu, jer će Iran morati tražiti načine da plasira naftu. Istovremeno, Iran pokušava naplatom taksi za tranzit brodova kroz moreuz doći do djelimičnih prihoda i održava vlastitu blokadu strateškog prolaza, napadajući tankere i teretne brodove. Zatvaranje prolaza već izaziva poremećaje u globalnim isporukama nafte, đubriva i druge robe te potresa svjetsku ekonomiju.

Prema zapadnim izvorima, Teheran se sprema na dugotrajnu igru jer ima iskustva s ekonomskim sankcijama i može stvarati prihode prodajom nafte iz skladišta kod Malezije i Kine, izvozom gasa gasovodima te štampanjem novca. Jedan zapadni diplomata ističe da je Iran prije američkih i izraelskih udara krajem februara bio u znatno slabijoj poziciji, što se vidjelo i po spremnosti na nuklearne ustupke koje je tada nudio.

Sada, s efektivnom kontrolom nad Hormuškim moreuzom, Teheran je, po riječima istog diplomate, pronašao mnogo snažniju globalnu polugu utjecaja uz "kikiriki" troškove u odnosu na svoj nuklearni program, pa ima malo razloga da popusti.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je da se "potpuni prekid vatre može razmatrati samo ako ga ne narušavaju pomorska blokada i uzimanje svjetske ekonomije za taoca" i ako se obustavi "ratnohuškaštvo na svim frontovima".

Dodao je i da je "ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nemoguće uz tako grubo kršenje primirja" te ocijenio da SAD i Izrael "nisu ostvarili ciljeve vojnom agresijom, niti će ih ostvariti nasilništvom".

Uprkos ponovljenim američkim i izraelskim bombardovanjima, Iran i dalje raspolaže raketama, dronovima i minama dovoljnim da održi nadzor nad moreuzom. Čak i bez pune vojne eskalacije, Iran je pokazao da mu je dovoljno da poveća cijene osiguranja za brodare i zastraši komercijalni saobraćaj kako bi globalni pritisak na Washington nastavio rasti.