Američki i britanski napadi nisu uspjeli zaustaviti hutske napade na brodove
Otkako su 11. januara započeli napadi pod vodstvom SAD-a, brodski promet vitalnom trgovačkom rutom Crvenog mora opao je za 29 posto. To je veća stopa pada nego između početka napada Huta u novembru i početka akcije koju predvode SAD.
Huti su prvobitno rekli da napadaju brodove povezane s Izraelom ili da idu prema ili odatle. Ali otkako su zračni napadi počeli u januaru, oni su uglavnom ciljali brodove povezane s vlasnicima ili operaterima u Velikoj Britaniji ili SAD-u.
Ukupno je 28 plovila gađano od početka napada Huta u novembru. BBC je identifikovao sedam takvih s poveznicama s izraelskim kompanijama, pojedincima ili odredištima.
BBC Verify je koristio podatke praćenja plovila i službene zapise kompanija kako bi uspostavio te vlasničke veze gdje je to bilo moguće. Međutim, utvrđivanje pripadnosti plovila nije jednostavan proces jer može biti teško prodrijeti u više slojeva vlasništva kompanija.
Od devet napadnutih brodova od početka zračnih napada, pet ih je imalo američke ili britanske veze, a niti jedan nije imao prepoznatljive izraelske veze. Kao i njihove mete, promijenile su se i njihove taktike.
U novembru i decembru njihovi su napadi bili koncentrirani na južnom kraju Crvenog mora u blizini uskog tjesnaca Bab al-Mandab gdje su brodovi prisiljeni ploviti vrlo blizu obale jemenskog teritorija pod kontrolom Huta.
Posljednjih sedmica uglavnom su napadali dalje prema jugu u Adenskom zaljevu.
Huti su također promijenili način napada. U početku su koristili i projektile i bespilotne letjelice koje su nosile eksploziv, ali u novijim napadima uglavnom su korištene rakete lansirane iz Jemena.
Crveno more ključni je pomorski put i najučinkovitiji način prijevoza robe između Azije i Evrope.
Ali broj komercijalnih brodova koji koriste tu rutu pao je za 50 posto od početka napada Huta, prema kompaniji za praćenje brodova Lloyd's List Intelligence.
I to uprkos vojnom partnerstvu pod vodstvom SAD-a, koje uključuje mornaričke brodove Velike Britanije, koji štite komercijalni brodski promet u tom području. Ne čini se da je pad bio sezonski jer nije bilo sličnog obrasca pada u istom razdoblju prošle godine.
Nije bilo primjetnog početnog odgovora brodarskih kompanija na otmicu Galaxy Leadera 19. novembra.
No podaci o praćenju brodova pokazuju da se to promijenilo od 15. decembra, kada su brodski operateri počeli donositi odluke o preusmjeravanju svog tereta oko Afrike. Pad broja brodova koji plove Crvenim morem nastavio se u sedmicama nakon toga, unatoč tome što je potrebno znatno više goriva za alternativnu rutu, kao i višim plaćama posade i troškovima osiguranja.
Plovidba od Bliskog istoka do Evrope oko Afrike, umjesto kroz Sueski kanal, može produljiti vrijeme putovanja za tri sedmice i koštati preko 2 miliona dolara više, prema kompaniji za izvještavanje o cijenama Argus Media.
Broj naftnih tankera koji koriste Sueski kanal gotovo se udvostručio u posljednje dvije godine, jer su sankcije protiv ruske energetike prisilile evropske zemlje da naftu i plin nabavljaju iz Azije.
To je palo otkako su počeli napadi Huta, iako ne tako dramatično kao za kontejnerski transport.
Brodski operateri koji su odlučili riskirati opasnosti rute Crvenog mora usvojili su različite mjere kako bi smanjili mogućnost napada.
Neke kompanije plaćaju naoružane sigurnosne timove na svojim plovilima kako bi odbili svaki pokušaj otmice.
Drugi su onemogućili svoje ugrađeno AIS praćenje, sisem koji svi komercijalni brodovi koriste kako bi omogućili praćenje svoje pozicije i deklarirane rute, što otežava Hutima da ih lociraju.
Neki su počeli objavljivati "nema veze s Izraelom" na svojoj lokacijskoj opremi ili su napisali "naoružani čuvari na brodu" ili "cijela kineska posada" - naglašavajući ono za što vlasnici broda vjeruju da će odvratiti napadače.
Neke su kineske kompanije kapitalizirale na uvjeravanjima Huta o sigurnom prolazu, a Lloyd's List Intelligence kaže da se udio pomorskog prometa povezanog s Kinom povećao od kraja novembra s 13% na 28% svih brodova koji prolaze kroz Crveno mor, piše BBC.
"Dolina lavande, ruža i netaknute prirode": Upoznajte tursku provinciju Isparta
