Alberta glasa o pokretanju procesa otcjepljenja od Kanade, separatisti traže podršku u Washingtonu

Glasači u kanadskoj provinciji Alberti, koja ima četvrte najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, u ponedjeljak, 19. oktobra, neće direktno glasati o napuštanju Kanade. Odlučivat će da li provincija treba ostati u Kanadi ili započeti pravni proces koji bi vodio ka budućem referendumu o odvajanju, piše Associated Press (AP).

Premijerka Alberte Danielle Smith raspisala je glasanje, ali podržava ostanak u Kanadi. Podrška pokretanju procesa odvajanja u jednoj nedavnoj anketi iznosila je oko 23 posto, što je za nju, kako je rekla, “i dalje previsoko”.

Od nafte do pandemije

Alberta se dugo spori s federalnom vladom oko nafte i ovlasti Ottawe. Liberalni premijeri Pierre Trudeau i, decenijama kasnije, njegov sin Justin postali su duboko nepopularni u provinciji zbog energetske politike.

Vlada Justina Trudeaua uvela je nacionalni porez na ugljik i druge klimatske mjere za koje su čelnici Alberte tvrdili da štete njihovoj naftnoj industriji. Ipak, separatističke stranke obično su osvajale samo jedan do dva posto glasova, rekao je bivši premijer Alberte Jason Kenney.

Onda su došli pandemija i Konvoj slobode, koji je paralizirao dijelove kanadske prijestolnice Ottawe i blokirao glavne granične prijelaze prema SAD-u.

“Trebao im je novi cilj. I to je prirodno preraslo u separatizam”, rekao je Kenney za AP.

Jeff Rath, jedan od lidera pokreta za nezavisnost, kaže da su federalna pravila o vakcinaciji, koja su nevakcinisanim Kanađanima zabranjivala letenje, bila njegova prelomna tačka.

“Ako mi Trudeau ne da da napustim Albertu, jednostavno ću uzeti cijelu provinciju i otići”, prisjetio se Rath da je rekao prijatelju. “COVID je zaista bio kap koja je prelila čašu.”

“Mnogo ljudi radikaliziralo se kroz konvoj”, dodao je.

Konvoj slobode 2022. godine počeo je zbog obaveze vakcinacije za vozače kamiona koji prelaze granicu, ali je prerastao u širu pobunu protiv pandemijskih ograničenja.

“Isti ljudi”

Kenney kaže da su se ljudi mobilizirali iz ljutnje zbog globalizacije, vakcina i pandemijskih mjera, dok su društvene mreže omogućile ranije izoliranim aktivistima da se pronađu i organiziraju.

“Pronašli su jedni druge i pronašli su cilj”, rekao je.

Prema njegovim riječima, pokret je postao i profesionalniji, gradi organizacije, prikuplja novac i privlači političke operativce s iskustvom u kampanjama i prikupljanju sredstava. Kenney vidi i značajno preklapanje između separatističkih aktivista i ljudi koji podržavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina ili vjeruju u teorije zavjere o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Naglasio je da govori o aktivistima, a ne o tipičnim glasačima za odvajanje, koje je opisao kao frustrirane stanovnike Alberte koji Ottawi šalju poruku.

Kenney je rekao da je MAGA pokret bio “inspiracija” za neke separatističke aktiviste, te da su oni “pokušali, barem s nekim uspjehom, da se infiltriraju” u Ujedinjenu konzervativnu stranku koju je on osnovao. Smith je zamijenila Kenneyja 2022. godine, nakon što je pridobila članove stranke ljute zbog mjera protiv COVID-19.

“Doslovno, možete pogledati aktere. To su isti ljudi”, rekao je Kenney o konvoju i separatističkom pokretu.

Carney “govori kao stanovnik Alberte”

Kanadski premijer Mark Carney proglasio je nacionalnim prioritetom izvoz nafte iz Alberte na nova tržišta i podržava predloženi naftovod do zapadne obale. Njegova politika naklonjenija biznisu i energetici, kao i protivljenje trgovinskom ratu američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovoj retorici o Kanadi kao 51. saveznoj državi, učinili su liberalnog lidera neuobičajeno popularnim u konzervativnoj Alberti.

Kenney, jedan od najistaknutijih konzervativnih kritičara Trudeauovog pristupa Alberti, kaže da Carney “govori kao stanovnik Alberte”, razumije nezadovoljstvo i težnje provincije te se kreće u pravom smjeru kada je riječ o energetici.

Rath je Carneyja nazvao “ozbiljnim protivnikom”, rekavši da su “svi važniji političari” u Alberti i Kanadi protiv separatista, te priznao da ih čeka težak posao. Kaže da bi bio “oduševljen” s više od 30 posto glasova, što je daleko od većine.

“Kanada se suočava sa stvarnim prijetnjama našoj ekonomiji, našoj sigurnosti, našem načinu života. Moramo biti jaki, a jači smo zajedno”, poručio je Carney.

Sastanci u State Departmentu

Alberta oko 90 posto izvoza sirove nafte šalje u Sjedinjene Američke Države, a separatisti su svoju kampanju odnijeli direktno u Washington.

Rath je potvrdio da su se on i drugi zagovornici nezavisnosti tri puta sastali sa zvaničnicima američkog State Departmenta i predstavili dokument o tome šta bi nezavisna Alberta mogla ponuditi SAD-u. Tvrdi da su ljudi uključeni u sastanke išli direktno u Bijelu kuću, te da je mogući naftovod kroz SAD do Tihog okeana bio “doslovno tema našeg posljednjeg sastanka sa State Departmentom”.

Iz State Departmenta su poručili da se redovno sastaju sa širokim krugom predstavnika te da je glasanje odluka stanovnika Alberte.

Kenney je te kontakte nazvao “ludošću”, rekavši da ljudi s “nula demokratskog mandata” razgovaraju sa stranom vladom o “statusu odvojene države koja ne postoji”.

Američki ministar finansija Scott Bessent nazvao je Albertu “prirodnim partnerom”.

Keith Wilson, još jedan lider pokreta za nezavisnost Alberte, koji je bio glavni advokat organizatora konvoja 2022. godine, kaže da separatisti glasanje vide kao način da Alberta dobije veću snagu u pregovorima s Ottawom, čak i bez nezavisnosti.

“Tako je, jer se to zove poluga. To se zove pregovaranje”, rekao je Wilson, dodajući da bi prihvatio značajne strukturne promjene odnosa Alberte i Ottawe i bez potpunog odvajanja.

“Mislim da neće oslabiti”, rekao je Kenney o separatističkom pokretu. I podrška od 10 do 20 posto, istakao je, bila bi daleko veća od rezultata koje su separatisti historijski postizali. Ako bi ih niska izlaznost dovela blizu 30 posto, “bit će još samouvjereniji”.

“To nije prijetnja Kanadi. Ali jeste prijetnja konzervativnom pokretu”, rekao je Kenney.

Alberta nije jedini izazov nacionalnom jedinstvu Kanade. Glasači u Quebecu 5. oktobra vratili su na vlast separatističku Parti Québécois, iako podrška nezavisnosti ostaje na oko 30 posto, a lider stranke rekao je da neće raspisati referendum dok je Trump predsjednik SAD-a.

Glasači u Quebecu već su dva puta odbili nezavisnost, posljednji put vrlo tijesnom razlikom na referendumu 1995. godine.