Okružni sudac Michael Mihm mogao je Al-Marriju izreći do 15 godina zatvora, ali se odlučio za blažu kaznu od osam godina i četiri mjeseca, zbog "vrlo teških" uvjeta pod kojima je osuđenik držan tokom gotovo šest godina zarobljavanja bez optužnice u mornaričkom zatvoru, prenosi MSNBC News.
Odluka suca Mihma mogla bi poslužiti kao presedan u budućim predmetima za terorizam, jer SAD još drži oko 230 zatočenika bez optužbe u zatvoru svoje mornaričke baze Guantanamo na Kubi.
Većina ih je zatvorena od 2001. godine, nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra.
Oni od zatočenika Guantanama koji bude izvedeni pred sud i osuđeni vjerojatno će tražiti da im se vrijeme provedeno u pritvoru uračuna u kaznu, što je gotovo univerzalno priznato pravo.
U 10-minutnom iskazu 44-godišnji Al-Marri je kroz suze rekao sucu da žali što je pomagao Al-Qaidi i da on nikada nikome ne bi naudio. Sudac je odbacio njegove tvrdnje, ističući da je i nakon napada 11. septembra 2001. ostao uz Al-Qaidu.
U obrazloženju blaže kazne, sudac je kritizirao vladine oštre tehnike ispitivanja primjenjene na Al-Marriju, uključujući i prijetnje zatvaranjem njegove obitelji u Saudijskoj Arabiji, ističući da je to neprihvatljivo.
"'Moja su osobna uvjerenja da je to neprihvatljivo. To nije ono što mi jesmo", kazao je Mihm.
Marri je u maju priznao krivicu za sudjelovanje u uroti za pružanje materijalne podrške ili sredstava stranoj terorističkoj organizaciji.
Uhapšen je u decembru 2001. kao apsolvent Sveučilišta Bradley u Ilinoisu. Godine 2003. predsjednik George W. Bush proglasio ga je neprijateljskim borcem, jednim od trojice koji su bili zarobljeni na teritoriju SAD-a.
Vrhovni sud SAD-a u decembru 2008. prihvatio je razmotriti Al-Marrijev status, a predsjednik Barack Obama je dao nalog za njegovo prebacivanje civilnim vlastima u Peoriji, gdje mu je prebivalište.