AfD pod teškim optužbama zbog pitanja o odbrani od dronova na istoku Njemačke: Rade to za Kremlj

Kako tvrde političari iz drugih stranaka u Njemačkoj, pitanja koja upućuje Mühlmann tiču se informacija koje mogu biti od velike važnosti za ruske obavještajne službe, u slučaju sukoba s Njemačkom.

Pored pitanja o odbrani od dronova, Mühlmann često šalje upite i o slanju oružja u Ukrajinu, odnosno o konkretnim detaljima kada to oružje treba stići i o kojem oružju se radi.

“Koje informacije državna vlada ima o obimu vojnih tranzitnih transporta kroz Tiringiju od 2022. godine, raščlanjeno po godinama, vrsti transporta, broju prolazaka i poznatim zaustavljanjima?” upitao je Mühlmann u pisanom obliku u septembru.

Mühlmann, koji negira da djeluje u interesu Rusije, podnio je u junu osam upita vezanih za dronove i sposobnosti policije u toj regiji za odbranu od dronova, pri čemu je policija zadužena za otkrivanje i suzbijanje dronova koji se smatraju špijunskom prijetnjom.

"Koji su tehnički sistemi za odbranu od dronova poznati policiji Tiringije (npr. ometači, bacači mreža, uređaji za elektromagnetni impuls) i u kojoj mjeri su testirani u pogledu njihove upotrebljivosti u policijskom radu?", upitao je Mühlmann.

Takva pitanja poslanika AfD-a u pokrajinskim i saveznim parlamentima navela su njemačke političare da optuže zastupnike krajnje desne stranke da koriste svoje mandate kako bi pokušali razotkriti osjetljive informacije koje bi Moskva mogla iskoristiti u ratu protiv Ukrajine i za provođenje takozvanog “hibridnog rata” protiv Evrope.

"Ne može se oteti utisku da AfD kroz svoje upite radi po spisku zadataka koji mu je dodijelio Kremlj", rekao je ministar unutrašnjih poslova Tiringije Georg Maier, član Socijaldemokratske partije (SPD), za njemački list Handelsblatt.

Lideri AfD-a često zauzimaju stavove naklonjene Kremlju, zalažući se za obnovu ekonomskih veza i uvoza gasa, kao i za obustavu vojne pomoći Ukrajini. Njihovi politički protivnici, međutim, često ih optužuju da ne djeluju samo iz uvjerenja, već i po nalogu Moskve. Zastupnica Zelenih Irene Mihalic je prošlog mjeseca nazvala stranku “trojanskim konjem” ruskog predsjednika Vladimira Putina u Njemačkoj.

Političari AfD-a negiraju optužbe da koriste rastuću parlamentarnu moć, kako na nacionalnom nivou tako i u njemačkim saveznim državama, kako bi pokušali proslijediti osjetljive informacije Kremlju.

Tino Chrupalla, jedan od nacionalnih lidera AfD-a, snažno je odbacio optužbe da njegova stranka pokušava razotkriti rute snabdijevanja oružjem u korist Kremlja.

"Građani imaju opravdane strahove zbog onoga što vide i doživljavaju na autoputevima svake večeri. To su sve legitimna pitanja jednog poslanika koji je zabrinut i koji ozbiljno shvata brige i potrebe građana. Vi iznosite insinuacije, što je prilično perfidno; optužujete nas za stvari koje nikada ne možete dokazati", rekao je u jednoj talk-show emisiji prošlog mjeseca, kada je upitan o Mühlmannovim upitima.

Mühlmann, bivši policajac, rekao je za Politico da negira da slijedi spisak zadataka "u pravcu Rusije".

Vladini ministri, iako su obavezni da odgovore na svaki parlamentarni upit, nisu dužni da otkrivaju osjetljive ili povjerljive informacije koje bi mogle ugroziti nacionalnu sigurnost, naveo je i Mühlmann.

"Nije na meni da ograničavam svoja pitanja, već na ministru da pruži odgovore. Ako u nekom trenutku takav odgovor predstavlja opasnost ili dovede do špijunaže, onda krivica za špijunažu nije na meni, već na ministru, jer je on otkrio informacije koje nije smio otkriti", rekao je.

Marc Henrichmann, konzervativni poslanik i predsjednik posebnog odbora u njemačkom Bundestagu koji nadzire obavještajne službe, rekao je da, iako vlada nije obavezna da u odgovorima na parlamentarna pitanja otkriva povjerljive ili visoko osjetljive informacije, ruske obavještajne službe i dalje mogu sastaviti vrijedne uvide iz samog obima i raznovrsnosti upita AfD-a.

"Osim beznačajnih i osjetljivih upita, postoji i ogromna siva zona. I ono što sam redovno čuo iz različitih ministarstava jeste da pojedinačni upiti zapravo nisu problem. Ali kada te pojedinačne upite posmatrate jedne pored drugih, dobije se slika, na primjer, putnih ruta, isporuka pomoći i vojne robe prema Ukrajini ili u njenom pravcu", rekao je Henrichmann.

Henrichmann je naveo da su mu pažnju privukla i zabrinutost izazvala parlamentarna pitanja AfD-a u Bundestagu o temama kao što su saznanja vlasti o ruskim sabotažama i hibridnim aktivnostima u baltičkom regionu, kao i o trovanju ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

Prema analizi podataka magazina Spiegel, poslaničke grupe AfD-a u njemačkim pokrajinskim parlamentima podnijele su više od 7.000 sigurnosno-vezanih upita od početka 2020. godine, više nego bilo koja druga stranka i oko trećinu svih sigurnosnih upita zajedno.

U Tiringiji, gdje su državne obavještajne vlasti označile AfD kao ekstremističku grupu, stranka je podnijela gotovo 70 posto (1.206 od 1.738) svih pitanja u ovom zakonodavnom periodu. U Bundestagu, parlamentarna pitanja te stranke čine više od 60 posto svih upita (636 od 1.052).

Strateška upotreba parlamentarnih pitanja od strane AfD-a nije ništa novo, kažu stručnjaci. Od ulaska u Bundestag 2017. godine, stranka ih koristi kako bi zatrpala ministarstva i prikupljala informacije o percipiranim političkim protivnicima.

"Od samog početka, AfD je koristio parlamentarna pitanja da opstruira, paralizira, ali i da nadzire političke neprijatelje", rekla je Anna-Sophie Heinze, istraživačica na Univerzitetu u Trieru.