Težak "rebranding"
34

AfD krenuo u "pranje" imidža, ali radikalni skeleti ne prestaju ispadati iz ormara

Piše: N. Ž. | 01.12.2025.
AfD želi da se pozicionira kao "normalna" desna stranka, ali radikali i dalje vode glavnu riječ (Foto: Reuters)
AfD želi da se pozicionira kao "normalna" desna stranka, ali radikali i dalje vode glavnu riječ (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Njemački AfD, stranka koja pripada ekstremnoj desnici, krenula je u svojevrsni "rebranding", odnosno promjenu imidža, koja za cilj ima da normalizuje ovu partiju i tako dođe do vlasti. Ipak, radikalni elementi i dalje imaju značajnu kontrolu nad strankom.

Jedna od liderki AfD-a Alice Weidel pokrenula je "pranje" imidža ove stranke širom Njemačke, a jedan od kandidata koji bi to mogao personalizovati je Leif-Erik Holm, bivši radijski voditelj.

On bi trebao biti glavni kandidat AfD-a na izborima u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, koji su zakazani za narednu godinu.

Holm ima brojne stavove koji odstupaju od onoga što je za AfD postao standard. Nema pretjerano radikalne ideje, a izdvaja planove da se više ulaže u obrazovanje, te da djeca migranata uče njemački jezik prije nego što krenu u školu.

"Ja sam zapravo divna osoba", rekao je Holm za Politico.

Kada se Holm uporedi s drugim figurama iz AfD-a, poput Bjorna Hockea koji je javno koristio slogan povezan s nacističkom Njemačkom ili Maximiliana Kraha koji je rekao da nisu svi članovi zloglasnog SS-a bili zločinci, jasno je da je on personifikacija vizije budućnosti stranke kako je zamišlja Weidel.

Međutim, promovisanje osoba poput Holma je naljutilo radikalne dijelove AfD-a, koji sebi pripisuju zasluge za kontinuirani rast popularnosti ove stranke.

Oni budućnost više vide u političarima poput Ulricha Siegmunda, koji je naizgled sličan Holmu u smislu njihovog imidža "samo još jednog običnog čovjeka", ali je ispod površine situacija potpuno drugačija.

Ovaj 35-godišnji član AfD-a, njihov glavni kandidat u pokrajini Sachsen-Anhalt, je poznat po tome što je učestvovao na tajnom sastanku radikala gdje se raspravljalo o masovnim deportacijama migranata, ali i punopravnih građana Njemačke koji se, prema mišljenju ove ekstremne grupe, "nisu potpuno asimilirali".

Uz to, Siegmund je odbio prihvatiti da su nacisti uradili najveće zločine protiv čovječnosti u historiji, te je branio korištenje fraze "Sve za Njemačku" (Alles fur Deutschland, njem.), povezane s nacističkim režimom.

Politico piše da su ovakvi komentari izazvali nezadovoljstvo unutar liderstva stranke, jer smatraju da "potkopavaju napore za promjenu imidža".

Ti napori idu i van granica Njemačke. Weidel je radila na tome da AfD odvoji od Rusije i približi Washingtonu, odnosno radikalnim elementima grupe MAGA, koja bezuslovno podržava predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Weidel i njeni saradnici su napore o promjeni imidža "posudili" od Marine Le Pen, francuske desničarke koja je nakon višestrukih poraza u predsjedničkim izborima odlučila da svoje Nacionalno okupljanje odvoji od burne prošlosti te stranku predstavi kao desničarsku, ali nešto prihvatljiviju za širu populaciju.

Kao i Le Pen, Weidel pokušava da odvoji stranku od ekstremista te stvori imidž da se s AfD-om može sarađivati i da neće radikalni elementi voditi glavnu riječ.

Ipak, AfD dominira u dijelovima Njemačke gdje radikalne stranke, lijevo ili desno orijentisane, imaju najveći broj glasova. Upravo zbog toga, ali i zbog činjenice da je AfD od svog početka okupljao ekstremne elemente njemačkog društva, Weidel će imati izrazito težak posao da svoju stranku drugačije pozicionira na njemačkom političkom nebu.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima