Jedan od Norčevih branitelja Željko Olujić, koji je od tužiteljstva zatražio izjašnjavanje o spornom podnesku tvrdeći da Ademi indirektno prebacuje krivnju na Norca, novinarima je kazao da je zadovoljan takvim Kvakanovim objašnjenjem.
"Zadovoljan sam odgovorom državnog odvjetnika, jer je rekao da je to na neki način obrana optuženog Ademija", kazao je Olujić.
U tom podnesku Ademi navodi da nikada nije formalno postao zapovjednik ni zamjenik zapovjednika Zbornog područja Gospić, već da je "stvarnu zapovjednu ingerenciju... imao nadređeni časnik u Zagrebu preko njemu podređenog časnika na čelu Sektora 1, odnosno 9. gardijske motorizirane brigade".
Ademijevi odvjetnici, međutim, i dalje tvrde da nikako nije riječ o njegovoj obrani. "To nije obrana u formalnopravnom ni sadržajnom smislu, već očitovanje na predraspravno pismo tužitelja", kazao je odvjetnik Čedo Prodanović.
Insinuacijom je nazvao i Olujićeve tvrdnje da je na temelju tog podneska Haški sud protiv Norca podigao optužnicu za ratne zločine.
Predstavnici državnog odvjetništva pred kraj današnje rasprave, u prvom postupku koji je hrvatsko pravosuđe preuzelo od Haškog suda, usprotivilo se zahtjevu Norčeve obrane da se otkrije identitet zaštićenih svjedoka.
S otkrivanjem njihova identiteta ne slažu se ni odvjetnici generala Ademija, no oni smatraju da bi i obrana trebala biti upoznata s ranijim iskazima zaštićenih svjedoka, kako ne bi bili u podređenom položaju.
Tužiteljstvo se složilo s nizom prijedloga obrane, poput onoga da se od Ministarstva obrane pribave sve zapovjedi vezane uz akciju, nabave podaci o streljivu i oružju koje su u Medačkom džepu koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a te provede medicinsko vještačenje uzroka smrti svih žrtava.
Prihvaćen je i zahtjev Norčeve obrane da se pribavi dokumentacija o zapovijedanju nad specijalnom policijom u spornoj akciji, jer tvrde da optuženi general s tim jedinicama nije imao nikakve veze.
Ipak, o svim će dokaznim prijedlozima sutra odlučiti sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Marina Mrčele.
Generali Norac i Ademi terete se po zapovjednoj odgovornosti za zločine nad civilima te pretjerano i neselektivno granatiranje srpskih sela u kojima su stradali civili. U optužnici su poimence navedeni svi stradali civili i vojni zarobljenici, od kojih su neki, navodno, okrutno zlostavljani i masakrirani.
Tijekom akcije Medački džep u rujnu 1993. Ademi je bio vršitelj dužnosti zapovjednika Zbornog područja u Gospiću, a Norac zapovjednik 9. gardijske motorizirane brigade i Sektora 1.
