Svijet
0

2005. - godina prirodnih katastrofa

FENA
Slavljeničkom šampanjcu svijet je 1. januara pridodao suze i molitve za žrtve cunamija u Aziji dočekujući 2005., godinu prirodnih katastrofa koju je ispratio prikupljajući pomoć za preživjele u zemljotresu što je ujesen pogodio Pakistan te Indiju.

Prvi su put bečki filharmoničari iz programa Novogodišnjeg koncerta izostavili pobjednički Radetzky marš zbog 230.000 mrtvih i nestalih u jugoistočnoj Aziji. Vodeni val izazvan snažnim potresom zapravo je odnio dvostruko više žrtava, čak 400.000, ustvrdio je godinu dana poslije Međunarodni Caritas.

Najteže pogođena Indonezija nastradala je ponovno 28. marta kada je u potresu kod otoka Sumatre poginulo 900 osoba, a planinsku pokrajinu Kašmir, koju desetljećima dijele i oko koje se spore Pakistan i Indija, potres je pogodio 8. oktobra - 73.000 poginulih, 77.000 ranjenih, više od 3 miliona beskućnika u Pakistanu te 1300 mrtvih i 5000 ranjenih u Indiji.

Uragan Katrina usmrtio je na američkom kontinentu više od 1200, a tropska oluja Stan 2000 osoba. Najveći sijač smrti - epidemija AIDS-a izbrisala je tri miliona života.

Nakon 26 godina na vrhu Katoličke crkve Ivan Pavao II, "medijski" i papa-putnik, napustio je ovaj svijet i na tom su ga putu mediji pomno pratili pokrivajući iscrpno njegovu agoniju.

Terorizam je nastavio svoj mrtvački pohod i u Iraku njegove žrtve padaju svakodnevno, često u samoubilačkim napadima, u kojima se 2005. pojavljuju i žene kamikaze. Žrtve su koalicijski vojnici i Iračani koji nisu s pobunjenicima.

Velika Britanija, vjerna američka saveznica u invaziji na Irak, iskusila je terorizam na vlastitu tlu u tri simultane eksplozije u javnom gradskom prijevozu u Londonu. Za 52 poginula i više od 700 ranjenih odgovorni su mladi islamski vjernici, odrasli u Britaniji.

Islam je vjera mira i nema veze s nasiljem, ustvrdio je francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, kritiziran zbog oštrine svojih riječi prema mladim izgrednicima koji su u nekoliko sedmica noćnih sukoba s policajcima njih 126 ozlijedili i zapalili 9000 vozila. Nasilnici su, međutim, većinom djeca imigranata, marginalizirana i sama u getoiziranim francuskim predgrađima i Pariz je shvatio da mora preispitati politiku izdvajanja za obrazovanje i zapošljavanje doseljenika.

Opasnost od izbijanja pandemije ptičije gripe, zbog koje su od 2003. milioni komada peradi platili glavom i koja je dosad odnijela 70 života, ponovo je ojačala 2005., a prve zaražene ptice registrirane su u nekim evropskim državama, među njima i Hrvatskoj.

Povijesno povlačenje dogodilo se Izraelu koji je evakuirao židovske doseljenike iz 21 naselja podignutog na okupiranoj palestinskoj zemlji.

Potpuno vojno povlačenje odigralo se u Libanu čiji su teritorij nakon 29 godina napustili Sirijci pod pritiskom međunarodne zajednice koja ih je optužila za suučesništvo u ubojstvu bivšega libanskog premijera Rafika Haririja.

Sjeverna Koreja 2005. prvi je put priznala razvoj nuklearnog oružja.

Izbor ultrakonzervativnog Mahmuda Ahmadinedžada za predsjednika Irana, koji poziva da se "Izrael izbriše sa zemljopisne karte" i "preseli u Evropu", zabrinuo je Zapad.

U 2005. nastavila se erozija ugleda i jedne zapadne demokratije otkrićem tajnih zatvora u Evropi u kojima su američki obavještajci držali i mučili osumnjičene teroriste i saznanjem da su Sjedinjene Države 2. decembra prešle brojku od 1000 pogubljenih zatvorenika otkako su 1976. ponovo uvele smrtnu kaznu.

Godina 2005. najavila je odlučniji prodor žena u političke strukture. Njemačka je dobila prvu kancelarku, Angelu Merkel, a Liberija Ellen Johnson Sirleaf, prvu predsjednicu neke afričke države. Kuvajćanke su izborile pravo glasa i pravo kandidiranja za izbore.

Nakon desetljeća desnih diktatura, Latinska Amerika širi lepezu ljevičarskih vlada. U februaru je Tabare Vazquez izabran za prvog predsjednika ljevice u Urugvaju a u decembru je u Boliviji izabran socijalist Evo Morales, ujedno prvi Indijanac predsjednik te zemlje.

Šezdesetu obljetnicu svoga osnivanja Ujedinjeni narodi proslavili su u sjeni najveće afere te svjetske organizacije čiji su neki dužnosnici optuženi za pronevjeru u okviru programa "nafta-za-hranu" devedesetih godina u Iraku u čemu je sudjelovalo 2200 poduzeća iz 60 zemalja. U izvještaju se spominjala i jedna hrvatska tvrtka.

Spektakularno proširenje za 10 novih članica 2004. zamorilo je birače Evropske unije koji su to pokazali odbacivši evropski ustav referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj. Polugodišnju krizu oko proračuna do 2013., kompromisno je Unija okončala u decembru.