Slave 15 godina nezavisnosti: Nezavisno Kosovo je uspješna priča, uprkos djelovanju Beograda
Nakon proglašenja nezavisnosti, u Srbiji ali i entitetu RS je uslijedio niz demonstracija. U Beogradu su poprimili nasilan karakter, napadnute su ambasade Slovenije, Hrvatske i SAD a nisu bile pošteđene ni zapadne kompanije, poput McDonaldsa i stranih banaka. Međunarodni sud pravde presudio je 2010. godine da proglašenje ne krši međunarodno pravo.
Izazovi nakon proglašenja nezavisnosti
Sjedinjene Američke Države i većina zapadnih sila su među 117 zemalja koje su priznale državnost Kosova, a oko 200 međunarodnih organizacija dopustilo je Kosovu da se pridruži, iako ne i Ujedinjeni narodi. Neke evropske države, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Kipar, Grčku, Moldaviju, Rumunjsku, Španjolsku, Slovačku i Ukrajinu još uvijek ne priznaju Republiku Kosovo.
Srbija, koja je Kosovo smatra kolijevkom svoje historije i kulture, i dalje ga doživljava kao dio vlastitog teritorija. Rusija i Kina kontinuirano podržavaju stav Srbije. Iako je Evropska unija posredovala u pregovorima između Srbije i Kosova 2011. godine, malo je od 33 potpisana sporazuma provedeno. I EU i SAD vrše pritisak na obje strane, pogotovo nakon što je Rusija počela invaziju na Ukrajinu prije gotovo godinu dana.
Izaslanici SAD-a i EU-a posjećuju Prištinu i Beograd posljednjih mjeseci kako bi ih potaknuli da prihvate novi prijedlog za normalizaciju odnosa. Detalji prijedloga još nisu objavljeni.
Pitanje Zajednice srpskih općina
Zapadne zemlje zahtijevaju od kosovskih vlasti da oforme Zajednicu srpskih općina, na sjeveru Kosova i u dijelovima države gdje dominiraju Srbi. Godine 2015. Ustavni sud Kosova proglasio je dio sporazuma koji navodi Zajednicu srpskih općina neustavnim na temelju toga što isključuje druge etničke skupine i može uključivati korištenje izvršnih ovlasti.
Prema planu za 2013. godinu, Zajednica bi koordinirala rad na obrazovanju, zdravstvu, uređenju prostora i ekonomskom razvoju na lokalnoj razini. Kosovska vlada strahuje da bi Zajednica na kraju potkopala državnost zemlje uz pomoć Beograda i pretvorila sjeverno Kosovo u još jednu Republiku Srpsku.
No pritisak se vrši i na Beograd. Prema mnogim analitičarima prihvatanje novog prijedloga bi značilo i De Facto priznanje Kosova. Desničarske kao i proruske snage u Srbiji optužuju predsjednika Aleksandra Vučića za izdaju, a pitanje je na čiju stranu će stati i Srpska pravoslavna crkva.
Svijetla budućnost
S druge strane jedan od ciljeva kosovskih vlasti je međusobno priznanje. Prema njihovom mišljenju to je jedini put u trajnu stabilizaciju regiona i mir. Ipak, kao primarni cilj ističe se članstvo u EU i NATO-u.
Mnogi zapadni analitičari smatraju da je danas Kosovo vodeća demokratija u regiji. U ovoj državi se održavaju najpošteniji izbori u regiji, vlade se mijenjaju na "uredan" način, ostvaren je veliki napredak u borbi protiv kriminala i korupcije. Indeks slobode medija je najveći u regiji, a vlada je pokrenula velike reforme pravosuđa, obrazovanja, zdravstva kao i javne uprave.
Kosovo također ima i veliku prednost jer jedna od rijetkih zemalja koja ima pozitivan prirodni priraštaj. Ova država ima najmlađu populaciju u Evropi koja je veoma obrazovana i sposobna.
Ipak svoju priču o uspjehu Kosovo jedino može dovršiti političkom stabilizacijom i postizanjem dogovora sa Srbijom te integracijom u NATO strukture. Takav rasplet neće samo riješiti situaciju na Kosovu nego i u cijelom regionu.
