vijesti
22

Serge Brammertz: Uvjeren sam da će Karadžić i Mladić biti osuđeni za genocid

Klix.ba
Haški tribunal nastavit će rad i tokom 2015. godine, izjavio je glavni tužilac Tribunala Serge Brammertz u intervjuu koji je dao za agenciju Anadolija.

Iako se Tribunal trenutno nalazi u "silaznoj fazi", procesi koji su u toku moraju biti okončani uz nedostatak osoblja. Brammertz je stoga istakao kako će se svi potruditi da pravni standardi koji se primjenjuju ne oslabe, kako od Ureda tužioca, tako i za odbranu.

"Uvjeren sam da će Tribunal nastaviti srad i tokom 2015. godine. Upravo smo podnijeli prijedlog budžeta za naredne dvije godine, 2014. i 2015., i ne očekujem nikakve probleme u vezi s tim. Lično, potpuno sam uvjeren da ćemo dobiti vrijeme koje nam je potrebno da završimo preostala suđenja. Uvijek sam govorio da je veoma važno da optuženi u Haagu imaju dovoljno vremena da predstave svoju odbranu. Što se mene tiče, uvjeren sam da će slučajevi koji su u toku biti nastavljeni na način na koji i trebaju", kazao je Brammertz.

Ured tužioca prezentovao je najbolje dokaze u slučaju Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koje su posjedovali, a koji su testirani i u drugim slučajevima, a završili su osudama. Brammertz je istakao kako smatra da se ovi slučajevi, zbog žurbe za zatvaranje suda, neće završiti onako kako se porodice žrtava boje da će završiti, a to je da dvojica optuženika ne dobiju kaznu kakvu zaslužuju.

"Uvjeren sam da će dokazi koje smo iznijeli biti dovoljni da uvjere sudije da ih osude za genocid. Ali, opet, sudije moraju donijeti svoju odluku. Ja čvrsto vjerujem da su ti dokazi dovoljni, ali vidjeli smo i u skorijoj prošlosti da su ponekad odluke iznenađujuće", rekao je Brammertz.

Odluka Vijeća Haškog tribunala, nastavio je Brammertz, da zbog kritika i sumnji u pošten rad predsjednika Suda Theodora Merona, diskvalifikuje danskog sudiju Frederika Harhofa iz slučaja Vojislav Šešelj, utjecat će na donošenje presude u ovom slučaju. Presuda je trebala biti izrečena 30. oktobra, a to je već odgođeno.

"Na sudijama je da odluče šta će se dalje dešavati. Tražili smo od njih da preispitaju svoju odluku, argumentujući da pismo danskog sudije, u smislu njegovog sadržaja, ne opravdava uklanjanje sudije sa slučaja. Također, smatramo da bi i pravna nauka u sličnim slučajevima bila protiv uklanjanja sudije. Ostale sudije su gledale drugačije na to, odlučili su drugačije, smatramo da je to veoma nesretno, ali odluka je na sudijama i sada moramo čekati da vidimo kako će se ovaj slučaj nastaviti", istakao je Brammertz, dodavši kako je jedna od mogućnosti da se ovom slučaju dodijeli novi treći sudija, kojeg bi trebalo uputiti u proces.

"Tokom veoma teškog suđenja, prezentovali smo dokaze koje smo imali, potom je slučaj prošao kroz takozvanu 90-dnevnu fazu, gdje sudije donose odluku o tome da li postoji slučaj na koji odbrana treba da odgovori. Dobili smo pozitivnu odluku u vezi sa počinjenim zločinima, ali mi je izuzetno teško da predvidim ishod, pogotovo sad kad ne znamo koji će biti sljedeći korak i da li će biti dodijeljen novi sudija", pojasnio je on.

Osvrćući se na odluku Specijalnog suda za Sierra Leone, kojom je potvrđena 50-godišnja zatvorska kazna bivšem liberijskom predsjedniku Charlesu Tayloru za zločine u Sierra Leoneu i smrt više od 250 hiljada osoba, Brammertz je istakao kako "teorija posebnog smjera", koja je primijenjena u slučaju Momčila Perišića, nije bila prisutna u Taylorovom slučaju.

"Nakon odluke u slučaju Taylor, podnijeli smo više dodatnih podnesaka Apelacionim vijećima u drugim slučajevima, Šainović i Đorđević, a posebno u vezi sa slučajevima Stanišić i Simatović, gdje su žalbene procedure još uvijek u toku. Naravno, to smo dodali u naše zahtjeve kao dodatne argumente. Opet, na Apelacionim vijećima je da odluče da li će ići putem pravne nauke u slučaju Perišić, za šta se nadamo da neće biti slučaj, ili će više biti inspirisani argumentima koji su proizašli iz slučaja Taylor", pojasnio je Brammertz.

Karadžićev zahtjev neosnovan

Glavni tužilac Haškog tribunala prokomentarisao je i zahtjev Radovana Karadžića da Tribunal otvori istragu protiv Carle del Ponte zbog sumnji u nepoštivanje suda, istaknuvši kako se ne slaže sa mišljenjem da to pokazuje da optuženi za najteža djela imaju veća prava nego žrtve.

"Sudije će pregledati zahtjev i još uvijek ništa nije odlučeno. Naš ured podnio je podnesak u kojem objašnjavamo zašto smatramo da su ovi navodi neosnovani, ali, opet, na sudijama je da ispitaju taj slučaj. Smatram da moj ured veoma podržava žrtve i iza svih slučajeva koje vodimo nalazi se veliki broj žrtava i veliki broj žrtava su čak i svjedoci, tako da smatram da žrtve zauzimaju centralno mjestu u suđenjima koja se vode u Haagu", naglasio je Brammertz.

U okviru trodnevne posjete Sarajevu, Brammertz se sastao i sa glavnim tužiocem Tužilaštva Bosne i Hercegovine Goranom Salihovićem, a tokom četverosatnog sastanka razgovarali su o slučajevima 'druge kategorije', u vezi sa više od 30 individualaca, gdje su započete istrage u ICTY-ju, ali nisu mogle biti finalizirane zbog 'izlazne strategije' zatvaranja Tribunala.

"Uvidio sam da u nekim od tih slučajeva postoji napredak, kojim smo zadovoljni, ali vidjeli smo i druge slučajeve u kojima treba napraviti još puno. Dobio sam uvjeravanja da će istrage biti pojačane. Imam veoma izmiješano mišljenje kada je riječ o tim slučajevima. Svjestan sam da zakonodavne institucije u BiH i regiji rade u teškim uslovima, da su resursi problem, da ne postoji uvijek politička podrška. Ali imajući to u vidu, također smatram da je odgovornost zemlje da omogući tužiteljima da dobro rade, da su dobro obučeni, da im omogući da na tim slučajevima rade na najbolji mogući način", poručio je Brammertz, dodavši da će u narednom periodu biti organizovani treninzi i edukacije za tužitelje u BiH, kako bi ih se podučilo o komandnoj odgovornosti, udruženom zločinačkom poduhvatu, razgovarano o tome šta treba biti uspostavljeno u BiH kako bi suđenja bila što uspješnija.

Suđenja su preduslov za pomirenja

Udruženja žrtava uvijek su kritična prema radu Tribunala, istakao je Brammertz, jer imaju visoka očekivanja. Kako i uvijek, tvrdi, ako postoji ijedna grupa koja ima pravo biti kritična prema njihovom radu, onda su to žrtve, jer zbog njih je Tribunal i stvoren.

"Ono što pokušavam napraviti kada dođem ovdje jeste da pružim podršku svim žrtvama, jer sve žrtve imaju pravo da vide da njihovi slučajevi napreduju i da vide da pravda čini svoje. Sko želimo vidjeti pravo pomirenje u ovoj zemlji, mislim da ćemo se svi složiti da samo suđenja nikad ne vode pomirenju. I ja sam dobio mnogo kritičkih komentara o ovoj temi tokom posljednje dvije-tri godine. No, u isto vrijeme smatram da su suđenja preduslov za pomirenje. Za različite zajednice, da rade zajedno na pomirenju, osigurava da je proces donošenja odgovornosti primijenjen na svim stranama", pojasnio je Brammertz.

Na drugima će biti da donesu odluku da li su zadovoljni radom Tribunala, istakao je Brammertz, izrazivši nadu da će ljudi konačan ishod smatrati pozitivnim.

"Ja smatram da, iako sam potpuno svjestan kontroverznih odluka tokom posljednjih nekoliko mjeseci i kritika upućenih na taj račun, ipak moramo gledati širu sliku i šta je sve Tribunal postigao tokom godina. Što se mene tiče, potrudit ću se da naša preostala energija i resursi budu iskorišteni primarno za osiguravanje da suđenja u slučajevima Karadžić i Mladić dobiju najbolji mogući ishod", kazao je on.

Podrška žrtava najvažnija za tužioca

Brammertz je prokomentarisao i odluku majki Srebrenice iz januara ove godine da podrže njegovu nominaciju za Nobelovu nagradu za mir, koju je i zvanično prihvatio Nobelov komitet.

"Mislim da su za tužioca priznanje i podrška žrtava najvažniji. U kakvoj god formi da ta podrška dođe, za mene je sama činjenica podrške veoma važna stvar, a ne način ili forma kojim se ona izražava. Iako me ponekad stvarno namuče svojim veoma visokim očekivanjima i time što čine da prolazimo kroz veoma teške odluke i rasprave", zaključio je Brammertz.