Omogućava se kupnja novih, ali i korištenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu ukupan iznos do kojega država sufinansira kredit ne premašuje 100.000 eura. Nekretnina može biti i skuplja, ali ostatak se neće subvencionirati, piše HRT.
Efektivna kamatna stopa na taj kredit ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje. Nakon što se dogovore svi detalji s bankama, očekuje se da će prijave zainteresiranih građana za subvencije krenuti 20. augusta.
Od 1. augusta banke će klijentima za nove kredite morati ponuditi i mogućnost fiksne kamatne stope. Nakon dugo vremena, kod građana ponovno raste zanimanje za uzimanje kredita. Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti građana potkraj aprila iznosili su oko 118 milijardi kuna - što je za 765 milijuna više nego mjesec dana prije. Najveći je porast stambenih i kredita u kunama.
Kamate će i dalje padati, a mnogi dužnici već su dobili obavijest da će im rata za august biti malo niža ovisno o tome je li kredit u kunama ili eurima. Taj bi se trend pada kamata prema projekcijama HNB-a mogao promijeniti najkasnije 2020.
Kunsko kreditiranje u pojedinim bankama trenutačno prelazi 50 posto novoodobrenih kredita, a očekuje se i veliko zanimanje za subvencioniranje stambenih kredita koje je najavila Vlada Hrvatske.
Oporavak kreditne potražnje, smatraju analitičari, uvelike će ovisiti o kretanjima na tržištu rada, rastu zaposlenosti, odnosno prihodima, jer je to osnovni preduvjet za zaduživanje.
