Na trgu, na kojem se okupilo oko 400 demonstranata, organizatori su simbolično krugom načinjenim od 25 križeva s imenima žrtava jugoslavenskoga represivnog aparata prikazali "Bunar smrti", kao kontrapunkt Meštrovićevu "Zdencu života".
Zastupnica HDZ-a u Evropskom parlamentu i članica Koordinacijskog odbora "Kruga za trg" Zdravka Bušić rekla je da "Bunar smrti" čini to mjesto tužnim i slika je Josipa Broza Tita i njegove vladavine.
"Bunar je sagrađen od križeva s imenima ljudi koje su Titova UDB-a i njegovi komiteti Komunističke partije Jugoslavije progonili, mučili i ubijali u istragama tokom suđenja u kaznionicama. Udarali su ih, izvrgavali studeni, žeđi, gladi, samicama i okovima. I ubijali su ih, udarali željeznim šipkama, gušili u vodi, vješali o strop da vise na užadi i trovali ih kao i kardinala Alojzija Stepinca", kazala je.
Navela je i da su u Staroj Gradiški 20. novembra 1961. u ćeliji broj 17 ubili hrvatskoga rodoljuba Ivu Mašinu, a u istoj kaznionici su od 1964. do 1967. stražari udarcima uz odobrenje UDB-e likvidirali četvericu zatvorenika - Đuru Siteka, Vjekoslava Balina, Janeza Toplišeka i Zlatka Mejaškog.
Branimir Lukšić pozvao je hrvatsku Vladu, Hrvatski sabor, predsjednika Republike Ivu Josipovića, zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića i gradske vijećnike da "pogledaju istini u oči i uklone s trga ime ratnoga i poslijeratnog zločinca - Josipa Broza Tita".
"Upitao se zar smo zaboravili da je Tito uz ostalo utamničio više od 100.000 političkih zatvorenika, većinom Hrvata, čija je prosječna zatvorska kazna bila 4,5 godina".
"Jesmo li zaboravili da je cijela Hrvatska umrežena masovnim grobišnim jamama u koje su po Titovoj naredbi komunisti bacali žive i mrtve žrtve, bez suda i suđenje. Tačan broj žrtava tih komunističkih zločina ostati će nepoznat, jer suegzekutori postupali s ljudskim bićima i njihovim posmrtnim ostatcima kao s biološkim otpadom", kazao je.
Zapitavši se i zašto taj trg nosi Titovo ime, Lukšić je ocijenio da se radi o još uvijek postojećem "duhu novog jugoslavenstva".
"Jedan od razloga neskidanja imena Tita na ovom trgu je zacijelo i fenomen novog jugoslavenstva čiji je centar u Zagrebu u brojnim političkim, društvenim, kulturnim, medijskim i drugim institucijama. Duh toga novog jugoslavenstva očituje se u nastojanju da se velikosrpska agresija u Hrvatskoj prikaže kao građanski rat, u pokušaju povezivanja na regionalnoj osnovi bivših jugoslavenskih republika, u popustljivoj, čak podložničkoj, politici prema Srbiji od strane vrhova vlasti u Hrvatskoj", istaknuo je Lukšić.
Koordinatorica "Kruga za trg" Maja Runje rekla je da u "hrvatskim javnim prostorima ne smije biti mjesta imenima masovnih ubojica, kao što je Tito".
Istaknula je da "masovni zločinci, kao Tito, ne mogu biti osobe koje bi drugima bile primjer koji je sve vrijeme svoje vladavine progonio neistomišljenike i kršio ljudska prava".
Organizatori protesta pozvali su demonstrantedstojećim lokalnim izborima daju glas HDZ-u ili pravaškom strankama koje su im dale potporu za uklanjanjem Titova imena sa trga.
Protestu su uz više članova HDZ-a, nazočili i kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu Margareta Mađerić te nositelj liste za zagrebačku Gradsku skupštinu Andrija Mikulić. Mađerić je u izjavi za Hinu nedopustivim ocijenila što SDP i njegovi koalicijski partneri u Gradskoj skupštini nisu dopustili da u raspravu dođe prijedlog o izmjeni imena Trga maršala Tita.
"Za mene je ovo Kazališni trg", kazala je Mađerić najavivši da će u Skupštini pokrenuti inicijativu za promjenu sadašnjeg imena trga.
